Hrvatski veleposlanik u Berlinu Gordan Bakota / Foto: Fenix

GORDAN BAKOTA, HRVATSKI VELEPOSLANIK IZ BERLINA: Od obrane zemlje do pune integracije u euroatlantski sustav – primjer Hrvatske

Pod naslovom “Od obrane zemlje do pune integracije u euroatlantski sustav – hrvatska uspješna priča” njemački Hauptsdatbrief.de iz sastava PrinzMedien objavio je autorski tekst hrvatskog veleposlanika iz Berlina Gordana Bakote kojeg prenosimo u cijelosti.

 

 

U sjećanje na uspješno provedenu vojno-redarstvenu operaciju Oluja, Republika Hrvatska 5. kolovoza slavi Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja, a značaj ove operacije, koja je 1995. godine doprinijela stvaranju strateške prekretnice u sigurnosnom ozračju Europe, još više dolazi do izražaja u današnje doba kada smo svjedoci promijenjenih sigurnosnih prilika u Europi.

Slike iz Ukrajine podsjećaju na Domovinski rat u Hrvatskoj

Slike iz Ukrajine već mjesecima dodatno prizivaju sjećanja na Domovinski rat u Hrvatskoj – prvi brutalan rat u Europi poslije 2. Svjetskog rata. Usporedbe s današnjim zbivanjima više su nego očite: svjedočimo gotovo istim obrascima agresije, specijalnog rata i propagandnog djelovanja koje smo devedesetih godina doživjeli u Hrvatskoj, a potom i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Jučer Vukovar, Škabrnja i Srebrenica, danas Mariupolj, Irpin i Buča – podudarni planovi i strategija napadača, teške ljudske sudbine i gotovo pa nezamisliva stradanja kao posljedice osvajačkih ideologija kao pokretača agresije.

Hrvatska je tih ratnih godina skrbila za gotovo milijun izbjeglica (od čega je nekoliko stotina tisuća bilo iz Bosne i Hercegovine) – slično kao i SR Njemačka koja danas skrbi za oko 900.000 izbjeglica iz Ukrajine. Solidarnost sa žrtvama rata uvijek je bila važna i Zagrebu i Berlinu.

Velikosrpska agresija

U ljeto 1995. godine, četiri godine nakon početka velikosrpske agresije koju je osmislio i provodio režim Slobodana Miloševića, svijet su već višestruko obišle slike napadnutih gradova i teških ljudskih stradanja, a u zraku je i dalje vladala velika neizvjesnost zbog mogućeg razvoja događaja – kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, pogotovo nakon strašnog masakra koji se dogodio u Srebrenici u srpnju te godine.

U takvim okolnostima, nakon više neuspješnih pokušaja mirne reintegracije okupiranog hrvatskog teritorija, hrvatska vojska u kolovozu 1995. provodi vojno-redarstvenu operaciju Oluja, kojom oslobađa značajan dio hrvatskog teritorija. Ovim vojnim uspjehom ujedno se stvaraju uvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja kao preostalog dijela okupiranog hrvatskog teritorija – mirovna misija UNTAES, u okviru koje je 1998. godine ostvarena cjelovitost hrvatskog teritorija, smatra se jednom od najuspješnijih mirovnih misija UN-a.

Nadalje, zajedničkim djelovanjem hrvatskih i bosansko-hercegovačkih oružanih snaga na području Bosne i Hercegovine prvo se probija višegodišnja opsada grada Bihaća, kojem je prijetila sudbina Srebrenice, a potom i oslobađa znatan dio teritorija Bosne i Hercegovine. Ovim akcijama hrvatskih i bh. vojnih snaga stvaraju se ključni preduvjeti za potpisivanje Daytonsko-pariškog sporazuma, koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali i održiv ustavni okvir za suživot tri konstitutivna naroda i svih građanki i građana. Nažalost, danas smo također povremeno svjedoci određenih revizionističkih pokušaja koji dovode u pitanje ove činjenice.

Hrvatska kao primjer

Sa svojim specifičnim iskustvom, Hrvatska važi kao primjer uspješne tranzicije od države koja je bila žrtva ratne agresije te je potom u relativno kratkom vremenskom razdoblju provela reforme i postala članicom EU-a i NATO-a, uskoro i eurozone i prostora Schengena. Napredak na putu europskih integracija Hrvatska želi i zemljama zapadnog Balkana, a hrvatsko iskustvo može biti od posebnog interesa Ukrajini – u smislu obrane zemlje i prema europskoj perspektivi, kojoj Hrvatska pruža snažnu potporu.

U vremenima neizvjesnosti, na nama je da solidarno djelujemo u zaštiti temeljnih vrijednosti međunarodnog poretka, što uključuje i promicanje poštivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, s održivim mirom kao krajnjim ciljem. Upravo se i zbog toga ovih dana posebno prisjećamo važnosti vojno-redarstvene operacije Oluja, svjesni uloge koje je ona imala u našoj obrani ovih vrijednosti.

Fenix-magazin/MMD

Pogledajte drugo

PRVI PUT U NJEMAČKOJ: Sutra je ‘Dan upozorenja’, svi će stanovnici dobiti istu poruku na mobitel

Metoda upozoravanja putem mobitela sutra će biti testirana u Njemačkoj.   Državni dan upozorenja održat …