Hrvatski sabor potvrdio je u srijedu jednogodišnje produljenje roka za podnošenje zahtjeva za hrvatskim državljanstvom po trenutnom zakonu jer je pandemija mnogima otežala podnošenje zahtjeva.
Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvom po trenutnom zakonu istječe 1. siječnja 2022., no kako je pandemija u diplomatskim misijama i konzularni uredima otežala zaprimanje zahtjeva, pa se negdje čeka i do šest mjeseci, pristupilo se izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu kako bi se taj rok produljio.
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom prema zakonu iz 2019. mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.
Hrvatskim državljaninom može postati i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.
U 2020. zaprimljeno ukupno 1923 zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2980, s tim da ih je najviše u u Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Sabor je većinom glasova donio i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji radi poticanja korištenja obnovljivih izvora energije.
Njime je propisano da će Hrvatska promicati uporabu obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja nastojeći povisiti udio obnovljive energije za 1,1 postotni bod, kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje do 2025.
Zakonom Hrvatska postavlja nacionalni cilj da najmanje 36,6 posto obnovljive energije bude u krajnjoj potrošnji energije u 2030.
Fenix-magazin/MD/Hina
