Jedna od četiriju stranica hrvatske Glagoljice u Norveškoj / Foto: Hina

Hrvatski sabor o inicijativi da 22. veljače bude Dan hrvatske glagoljice

Hrvatski sabor uskoro bi trebao odlučiti o inicijativi da se 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice i da se taj dan u kalendaru blagdana upiše kao spomendan.

 

Takva inicijativa Saboru je došla od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u Kosinju, 1483. godine, tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga Misal po zakonu Rimskog dvora.

Institut objašnjava kako je svojom inicijativom želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti  glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

“Hrvatska je glagoljica povijesno hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola hrvatskog nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Mnogobrojni strani gosti koji posjećuju Hrvatsku upoznaju se s glagoljicom te im ona nerijetko postane prepoznatljiv hrvatski znamen koji po odlasku kući nose diljem Europe i svijeta”, argumentira Institut.

Uglata glagoljica – najljepša

Objašnjava i važnost Misala po zakonu Rimskog carstva.

Jedna od četiriju stranica hrvatske Glagoljice u Norveškoj / Foto: Hina
Jedna od četiriju stranica hrvatske Glagoljice u Norveškoj / Foto: Hina

To je prva tiskana hrvatska knjiga, a ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim pismom. Ta hrvatska inkunabula otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije. Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu.

Institut upućuje i na posebnost hrvatske glagoljice.

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskom govornom području već od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice, navodi Institut čija je inicijativa dobila potpore predsjednice Republike, te ministrica kulture i znanosti i obrazovanja.

Prije Sabora o toj će se inicijativi u srijedu, 30. siječnja, očitovati matični saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Povezano

BMW ZAVRŠIO U RAJNI: U srijedu ujutro u Mainzu se dogodio neobičan slučaj
J. Leichtfried (lijevo), C. Bauer i Y. Shetty / Foto: BKA / Paul Gruber (SLOBODNA OBJAVA)
VIŠE NEMA POPUŠTANJA: Austrijska Vlada postrožila politiku integracije – uvodi kazne
DIVLJA POLICIJSKA POTJERA: Crna limuzina pobjegla policiji
Vozačka dozvola (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)
PRAVILA U NJEMAČKOJ: Priznavanje stranih vozačkih dozvola, razlike, posebna pravila
dubrovnik
DUBROVNIK SE PRIPREMA ZA 1054. FESTU SV. VLAHA: Objavljen Proglas i Program proslave
Novac (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)
VELIKA PLJAČKA: Osobne bankarice u 20 godina ukrale klijentima više od dva milijuna eura