Jedna od četiriju stranica hrvatske Glagoljice u Norveškoj / Foto: Hina

Hrvatski sabor o inicijativi da 22. veljače bude Dan hrvatske glagoljice

Hrvatski sabor uskoro bi trebao odlučiti o inicijativi da se 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice i da se taj dan u kalendaru blagdana upiše kao spomendan.

 

Takva inicijativa Saboru je došla od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u Kosinju, 1483. godine, tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga Misal po zakonu Rimskog dvora.

Institut objašnjava kako je svojom inicijativom želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti  glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

“Hrvatska je glagoljica povijesno hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola hrvatskog nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Mnogobrojni strani gosti koji posjećuju Hrvatsku upoznaju se s glagoljicom te im ona nerijetko postane prepoznatljiv hrvatski znamen koji po odlasku kući nose diljem Europe i svijeta”, argumentira Institut.

Uglata glagoljica – najljepša

Objašnjava i važnost Misala po zakonu Rimskog carstva.

Jedna od četiriju stranica hrvatske Glagoljice u Norveškoj / Foto: Hina
Jedna od četiriju stranica hrvatske Glagoljice u Norveškoj / Foto: Hina

To je prva tiskana hrvatska knjiga, a ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim pismom. Ta hrvatska inkunabula otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije. Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu.

Institut upućuje i na posebnost hrvatske glagoljice.

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskom govornom području već od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice, navodi Institut čija je inicijativa dobila potpore predsjednice Republike, te ministrica kulture i znanosti i obrazovanja.

Prije Sabora o toj će se inicijativi u srijedu, 30. siječnja, očitovati matični saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Povezano

Srpski patrijarh Porfirije daruje Putinu uskrsno jaje / Foto: Preslik Kremlin.ru
MOSKVA: Putin u Kremlju primio srpskog patrijarha Porfirija i poslao poruku Vučiću
Nuncij Nikola Eterović na promociji knjige Tiha moć - diplomacija Svete stolice u Offenbachu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)
SPLIT: Predstavljena knjiga “Tiha moć – diplomacija Svete Stolice” mons. Nikole Eterovića
Dani Olmo (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
ŠPANJOLSKA “LA LIGA”: Pogodak Olma za 3 boda Barcelone protiv Mallorce
Njemci se ne odriču plaćanaj gotovinom (ILUSTRACIJA) / Foto: Jan Woitas/dpa
FRANKFURT NA MAJNI: Većina u Njemačkoj protiv ukidanja gotovine
Autocesta (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)
PROVJERITE JESTE LI MEĐU NJIMA: 352 eura godišnje više za milijune radnika u Njemačkoj
BELGIJSKA LIGA: Matija Frigan strijelac u gostujućoj pobjedi momčadi Westerloa za koju je čitav susret odigrao Luka Vušković