Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak navečer po završetku neformalnog samita EU-a da nije zainteresiran za neku od europskih funkcija i da je “željan trećeg mandata” na čelu hrvatske Vlade, javlja HINA.
“Ja sam hrvatski premijer s već jako puno iskustva, željan trećeg mandata”, odgovorio je Plenković na pitanje novinara je li zainteresiran za neku od vodećih pozicija u EU, o čemu se u ponedjeljak navečer razgovaralo na neformalnoj večeri čelnika država članica EU-a.
Čelnici država članica EU-a razgovarali su u ponedjeljak navečer na neformalnoj radnoj večeri o raspodjeli čelnih pozicija u europskim institucijama nakon europskih izbora održanih 9. lipnja.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je na konferenciji za novinare rekao da nije postignut konačni dogovor, ali je izrazio uvjerenje da će se uspjeti dogovoriti do formalnog samita EU-a, koji će se održati krajem sljedećeg tjedna.
“Imali smo dobre razgovore, koji idu pravom smjeru, ali nismo postigli dogovor”, rekao je Michel na konferenciji za novinare nakon neformalne radne večere.
Razgovora se o poziciji predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika Europskog parlamenta.
S obzirom na odnos snaga u Europskom vijeću, gdje EPP ima 12 predsjednika vlada, u Europskom parlamentu gdje ima 190 od 720 zastupnika, najizglednijim se čini da će kandidatkinja EPP-a Ursula von der Leyen dobiti drugi mandat na čelu Europske komisije, a Roberta Metsola ostati predsjednica Europskog parlamenta u prvoj polovici mandata ovoga parlamentarnog saziva.
Za predsjednika Europskog vijeća kristalizira se ime bivšeg portugalskog premijera Antonia Coste, iz redova socijalista, te estonske premijerke Kaje Kallas za visoku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost koja dolazi iz redova liberala.
“Ovi će se razgovori nastaviti i u sljedećim danima i ukoliko dođe do konsenzusa donijet ćemo odluku na redovitom sastanku Europskog vijeća krajem sljedećeg tjedna. Ovaj današnji sastanak je bio više informativnog karaktera”, rekao je Plenković novinarima po završetku sastanka.
EPP s obzirom na uvjerljivu pobjedu mora tražiti više nego što je dobila 2019.
Plenković je rekao da je on jedini uz talijansku premijerku Giorgiu Meloni bio nositelj liste svoje stranke na europskim izborima i da se to pokazalo dobrim potezom.
“Mislim da smo dobro procijenili da baš ja nosim listu i na taj način dam dodatnu snagu i osiguram dva mandata više nego 2019. Po meni se ta odluka da se mobiliziramo na najvišoj razini pokazala uspješnom”, rekao je Plenković.
Istaknuo je da Europska pučka stranka (EPP) s obzirom na uvjerljivu pobjedu mora tražiti više nego što je dobila 2019. godine kada je imala znatno slabije izborne rezultate. Tada je EPP u Europskom vijeću imao šest ili sedam predsjednika vlada, a danas ih ima 12, uskoro možda i 13, a u Europskom parlamentu EPP je povećao broj zastupnika sa 176 na 190.
Rekao je i da se u obzir ne trebaju uzimati samo četiri funkcije u EU-u, nego da se u razmatranje uključi i tko dobiva funkcije glavnog tajnika NATO-a, glavnog tajnika Vijeća Europe i i predsjednika Europske investicijske banke.
“U tom kontekstu treba vidjeti kako se reflektira volja birača na europskim izborima i kako se reflektira trenutačno stanje u vladama pojedinih država članica”, rekao je Plenković, dodajući da je takva stajališta iznio na sastancima EPP-a.
Pojedini mediji su, pozivajući se na neimenovane izvore, objavili da je Plenković tražio da funkciju predsjednika Europskog vijeća prve dvije i pol godine dobije socijalist, a druge dvije i pol godine netko iz EPP-a kako se ne bi dogodilo da za dvije i pol godine stranke desnog centra ostanu samo na funkciju predsjednika Komisije.
“Ne znam tko je to pustio van, ali stojim iza svega što sam rekao i mislim da je to dobro za našu političku obitelj”, rekao je Plenković.
RANIJE SMO OBJAVILI:
Čelnici država članica održali su u ponedjeljak navečer na neformalnom sastanku u Bruxellesu prvu raspravu nakon europskih izbora o raspodjeli vodećih funkcija za sljedećih pet godina, a za konačni dogovor trebat će im još vremena, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
“Imali smo dobru raspravu, koja je išla u pravom smjeru, ali večeras nemamo dogovor”, izjavio je Michel po završetku neformalne radne večere.
Očekuje se da će se dogovor postići na redovitom samitu koji će se održati krajem sljedećeg tjedna, 27. i 28. lipnja.
Nakon izbora za Europskih parlament održanih od 6. do 9. lipnja, čelnici EU-a moraju se dogovoriti tko će preuzeti vodeće pozicije u sljedećem institucionalnom razdoblju do 2029.
Riječ je o šefu Europske komisije, Europskog vijeća, visokom predstavniku za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjedniku Europskog parlamenta.
Michel je rekao da su pan-europske političke stranke iznijele svoje prijedloge za vodeće pozicije i da je sada potrebno još nešto vremena da bi se postigao dogovor.
Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeća kvalificiranom većinom i tu odluku treba potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti.
Slično vrijedi i za predsjednika Parlamenta kojeg biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu. Međutim, odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu jer je potrebno voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti.
Načelno je već dogovoreno da mjesto predsjednika Europske komisije pripadne Europskoj pučkoj stranci, daleko najvećoj političkoj skupini u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću, mjesto predsjednika Europskog vijeća trebali bi dobiti socijalisti, a mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku trebalo bi pripasti liberalima.
Europska pučka stranka, socijalisti i liberali imaju većinu od oko 400 zastupnika u Europskom parlamentu koji ima 720 zastupnika.
Fenix-magazin/SIM/Hina
