Hrvatski birači u nedjelju će, u drugom izbornom krugu, odlučiti hoće li aktualni predsjednik Zoran Milanović, kojeg podržava SDP s partnerima, izboriti drugi mandat ili će pak povjerenje dati Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Pravo birati predsjednika Republike, u Hrvatskoj i inozemstvu, ima 3.769.598 birača, za koje će biti otvoreno 6. 755 biračkih mjesta, od čega 105 u 38 država, od susjednih do Australije, Argentine, Kanade.
Zbog vremenske razlike, upravo će se u Australiji otvoriti prva biračka mjesta, već u subotu navečer.
Prva se, u 21 sat po hrvatskom vremenu otvaraju biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melborunu, a prva se i zatvaraju, u nedjelju, u 9 sati ujutro.
DIP biračima: Izađite na birališta
Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno izborno tijelo, poziva birača da u nedjelju izađu na birališta.
„U ime DIP-a i svoje osobno, pozivam birače da izađu na birališta, da iskoriste svoje Ustavom zajamčeno pravo glasa. To je nešto što bi svaki građanin trebao učiniti na dan izbora“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić.
Biračka mjesta otvaraju se u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati, do tada traje i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Svaki birač na biračkom će mjestu dobiti glasački listić s imenima dvojice kandidata, na listiću je prvi Milanović koji je u prvom krugu osvojio više glasova, drugi Primorac, koji ih je osvojio manje.
Birači s tzv. plavom potvrdom iz 1. kruga sada su u popisu
Potpredsjednica DIP-a naglašava i jednu novost drugog izbornog kruga. Naime, svi birači koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, njih gotovo 1. 600, ne trebaju u nedjelju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u biračkom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, Fabijančić Križanić naglašava kako će po takvu potvrdu u nedjelju morati ići birači koji će doći na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu. Oni će morati ići u ured uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu po potvrdu, navela je.
Izborni materijal na vrijeme je poslan
Subota je dan i kada izborni materijal treba biti dostavljen na sva biračka mjesta kako bi ona u nedjelju ujutro spremna dočekala birače.
Unatoč snijegu, koji je u petak padao diljem Hrvatske, problema s dostavom tog materijala ne bi trebalo biti, kaže Fabijančić Križanić.
Još prije nekoliko dana izborni materijal je u gradskim izbornim povjerenstvima diljem Hrvatske, na vrijeme je otišao i prema inozemstvu, navela je.
Izborni rezultati pola sata ranije nego u 1. krugu
Za koga su se birači odlučili, odnosno koga su izabrali za predsjednika Republike, moglo bi se znati već u nedjelju oko 21 sat.
„Već oko 21 sat bit će sasvim izvjesno tko je pobjednik“, kaže potpredsjednica DIP-a. Najavljuje kako će DIP prve izborne rezultate početi objavljivati pola sata prije nego u prvom krugu, dakle u 19,30 sati, a osvježavat će se svakih deset minuta.
Prvi rezultati obuhvatit će mali broj biračkih mjesta, oko deset posto.
Podatke o odazivu DIP će objaviti u nedjelju u podne i u 17 sati.
Rad izbornih tijela u Hrvatskoj i inozemstvu u nedjelju će pratiti 14. 620 promatrača, što je 1.220 više nego u prvom krugu, angažirali su ih HDZ, SDP, Gong i Romsko nacionalno vijeće. U provedbi izbora bit će angažirano oko 44. 000 građana.
Prema izračunima, koji nisu posve precizni, drugi krug predsjedničkih izbora mogao bi stajati oko 5,6 milijuna eura.
Tuđman pobjeđivao u prvom krugu
Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske bili su birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.)
Dr. Franjo Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u Saboru nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, a onda još dvaput na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. Oba puta je pobijedio u prvom krugu.
Počela izborna šutnja
U petak u ponoć u Hrvatskoj je počela dvodnevna izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održava u nedjelju, a 3. 769. 598 birača odlučuje hoće li idućih pet godina hrvatski predsjednik biti Zoran Milanović (SDP i partneri) ili Dragan Primorac (HDZ i partneri).
Izborna šutnja je na snazi cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, do zatvaranja biračkih mjesta, kojih će u Hrvatskoj i u inozemstvu biti otvoreno 6755.
Iako na predsjedničkim izborima zakon nije predvidio kazne za kršenje šutnje, Državno izborno povjerenstvo (DIP) poziva da se ona poštuje.
„Pozivamo kandidate, predlagatelje, medije i građane da poštuju taj institut predviđen zakonom; nema poruka, fotografija (kandidata) i svega što promiče ili difamira jednog od kandidata“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić.
DIP naglašava kako je tijekom izborne šutnje zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Zabranjeno je i objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
DIP poziva da se za izborne šutnje ne iznose i ne obrazlažu programi predsjedničkih kandidata Milanovića i Primorca, da se ne objavljuju njihove promidžbene poruke i fotografije u medijima, postavljaju novi promidžbeni plakati ili letci, da se ne poziva građane da glasuju za određenog kandidata.
DIP: Ne telefonirati biračima, ne slati im poruke
Poziva i da se biračima ne telefonira, da im se ne šalju SMS poruke ili mailovi, da se kandidati i njihovi predlagatelji suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Facebook, Instagram, Google, You Tube, X, TikTok i ostale, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.
DIP također poziva i medije i medijske nakladnike da poštuju izbornu šutnju, da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, prenošenja eventualnih konferencija za medije, javnih događaja ili obraćanja javnosti kandidata, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi.
Poziva ih i da iz svojih programskih sadržaja uklone sve što predstavlja promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i „banneri“ na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Povrede izborne šutnje prijavljuju se na dip@izbori.hr
Povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr
Hrvatski predsjednik nije izabran u prvom krugu, 29. prosinca, jer nitko od osmero kandidata nije dobio za to potrebnu većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas), pa će odluka ‘pasti’ u drugom krugu, u nedjelju, 12. siječnja.
Kao kandidati s najvećim brojem glasova u drugi su krug ušli Milanović koji je osvojio 49, 09 posto glasova i Primorac sa osvojenih 19, 35 posto.
Fenix-magazin/SIM/Hina
