Pod krilaticom „Slavonijo, nek’ ti traje ime u stihovima HIL-e“, u Rešetarima pokraj Nove Gradiške od 2. do 5. listopada 2025. održan je godišnji susret pjesnika „Hrvatske iseljeničke lirike“, udruge koja je svoje djelovanje, na inicijativu Nade Pupačić, započela 2000. godine unutar Hrvatske katoličke misije blaženoga Ivana Mertza u njujorškoj Astoriji.
Prvi je susret udruge održan u hrvatskom restoranu „Terrace in the Sky“ (koji više ne postoji) na Manhattanu. Nakon New Yorka članovi su udruge nastupali u Torontu, Los Angelesu, Chicagu, Montrealu, Vancouveru, Beču, Vukovaru, Rimu, Dubrovniku i drugim gradovima, sve do Paga (2024.) i Rešetara (2025.).
Susretu u Rešetarima nazočili su pjesnici s pet kontinenata. Organizatori su susreta bili udruga „Hrvatska iseljenička lirika“ i Hrvatski svjetski kongres, a pokrovitelji Ured za Hrvate izvan domovine, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatsko društvo književnika – Ogranak Nova Gradiška, Matica hrvatska – Ogranak Nova gradiška, Općina Rešetari, grad Nova Gradiška i Književno-likovno društvo „Rešetari“. Sponzor susreta bio je rešetarski Obrt „Mađo“.

Zvuci hrvatske državne himne, minuta šutnje za poginule branitelje u Galeriji „Petrović“ Književno-likovnog društva „Rešetari“ označili su početak ovogodišnjega susreta pjesnika HIL-e. Uvodne su riječi održali Zlatko Aga, načelnik Općine Rešetari, Darko Radić, poručnik u mirovini i predsjednik Udruge branitelja Općine Rešetari, Dragica Kordas, predsjednica Književno-likovnog društva „Rešetari“, Jelena Badovinac Dimitrijević, uime novoga ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Zdeslava Milasa. Okupljene je pjesnike pozdravio i Igor Lacković, predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa i profesorica Vjekoslava Bagarić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška. Pozdravno je pismo okupljenima uputila predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović Salopek. Predsjednik Hrvatske iseljeničke lirike Mijo Mišo Bijuklić svojim je govorom otvorio susret. Moderatorica je programa bila pjesnikinja Ivana Bačić Serdarević.
U prvome dijelu pjesničkoga recitala svoje su stihove pročitali Anica Markov, Maja Epp, Jasna Šego, Matko Dišipulo i Ivan Dobra, a u drugome Slava Božičević, Josip Čenić, Maja Grošinić, Mijo Mišo Bijuklić, Vlado Visković i Ivana Bačić Serdarević. U sklopu prvoga dana susreta pjesnik i recenzent Stevo Leskarac predstavio je pjesničku zbirku Ivana Dobre „Žirajski kanconijer“.

Teme su stihova spomenutih pjesnika nostalgija za domovinom, prijateljstvo, potraga za životnim smislom i osmišljavanje postojanja, krjeposti vjere, nade i ljubavi, ljepote prirode, transcendencija i komunikacija s Bogom, odnos s Isusom, veza s pokojnicima, vječni život i brojne druge. Svojom kreativnošću, originalnošću i autentičnošću autori su riječima, ritmom, rimama i stilskim figurama potvrdili mogućnosti i bogatstvo hrvatskoga književnoga jezika kao i dijalektalnoga izraza.
Uslijedilo je predavanje predsjednice Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška, profesorice Vjekoslave Bagarić, o svećeniku, teologu, sudioniku Prvoga vatikanskog koncila, vrsnom govorniku i meceni Josipu Jurju Strossmayeru i njegovoj ulozi u povijesti hrvatskoga naroda.
Dinamičnost i upečatljivost govornih izvedbi obogatio je svojim recitalom Zrinko Kapetanić, pjesnik Književno-likovnog društva „Rešetari“. Svoj pjesnički obol mutkali su i Zdravko Luburić i Anamarija Manestar (dopredsjednica HSK za Europu), a nazočne je toplo pozdravio izačetnik Rešetarskih susreta pjesnika Ivan De Villa.
Govoreni dio programa upotpunila je prekrasna glazba: pjesme u izvedbi kantautora i pjesnika Josipa Čenića, Matka Dišipula i Mije Miše Bijuklića, Muške pjevačke grupe „Drežnik“ i profesora Saše Botičkog te Tamburaškoga sastava „Podrumski bećari“.

Drugoga dana susreta pjesnici „Hrvatske iseljeničke lirike“ posjetili su znamenitosti Nove Gradiške: Gradski muzej, Dom kulture, a primila ih je, uime gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića, Dinka Matijević, direktorica Turističke zajednice Nova Gradiška.
Članovi su HIL-e nazočili i polaganju vijenaca i paljenju svijeća ispred spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata te ispred spomen biste Franje Tuđmana u Rešetarima. Molitvu za duše poginulih branitelja i prvoga hrvatskog predsjednika predvodio je predsjednik Udruge branitelja Općine Rešetari Darko Radić.
Drugi dan književno-glazbenoga programa „Hrvatske iseljeničke lirike“ počeo je predstavljanjem pjesničke zbirke s prošlogodišnjega susreta „Paški troplet u stihovima HIL-e“. Pjesnikinje Maja Epp i Ivana Bačić Serdarević upoznale su publiku s temeljnim sadržajima i značajkama te zbirke. Program drugoga dana kojega je, kao i prvoga dana susreta, moderirala Ivana Bačić Serdarević, obuhvatio je recital višegodišnjih članova udruge HIL-e – M. Epp, S. Božičević, J. Čenića, M. Dišipula, M. M. Bijuklića, V. Viskovića i I. Bačić Serdarević, predstavljanje novih pjesnika, tj. novih članova HIL-e (iz pera izv. prof. dr. sc. Jasne Šego i mr. sc. Luke Budaka) – A. Markov, I. Dobre, M. Grošinić i J. Šego, recital spomenutih novih pjesnika, recitacije mladih pjesnika – gostiju HIL-e (Sare Kordas i Luke Mađarevića iz Književno-likovnog društva „Rešetari“) te predstavljanje pjesničke zbirke Maje Epp (koju je recenzirala Ljerka Toth Naumova).
U predasima prezentacije pjesničkih uradaka i recitala sudjelovali su, glazbenim izvedbama odabranih vokalnih i instrumentalnih točaka, Josip Čenić, Matko Dišipulo i Mijo Mišo Bijuklić. Posljednja je točka drugoga dana susreta bila izvedba „neslužbene“ himne HIL-a „Jedna je Hrvatska“ kantautora i pjesnika Josipa Čenića. Svima je znano da je tema te pjesme duboko ukorijenjena emocionalna povezanost pojedinca s domovinom, koju čine obiteljski odgoj, naslijeđe i prirodne ljepote. Motivima majke i oca, tj. njihovih naputaka, potvrđuje se misao da se ljubav prema domovini njeguje od prvih koraka djetinjstva i svakodnevnih iskustava uz roditelje, pri čemu je domovina elementarna životna vrijednost. Osjećaji prema domovini prikazani su tiho i suzdržano. Motivi kruha, rose i kapljica vode podsjećaju na pučku pjesničku tradiciju. Naglašavanje obitelji kao temeljne posrednice ljubavi prema domovini ima posebno mjesto u promicanju vrijednosti doma, ljubavi i materinske riječi.

Prva su dva dana susreta nastavljena opuštenim druženjem sudionika u Etno sali „Mađo“ u Rešetarima; bila je to prigoda za razmjenu dojmova, produbljivanje starih i stjecanje novih prijateljstava te razmjenu ideja i planova daljnjih koraka HIL-e.
Trećega dana susreta pjesnici HIL-e krenuli su put Đakova. U tome živopisnom slavonskom gradiću susreli su se s nadbiskupom Đurom Hranićem, te posjetili ergelu lipicanaca. U poslijepodnevnim su satima gostovali na 27. susretima pjesnika Književno-likovnoga društva „Rešetari“, a zatim su se uputili u Vatrogasni dom (u Rešetarima) na zajedničku večeru.
U nedjelju ujutro članovi HIL-e su nazočili polaganju vjenca poginulih branitelja domovinskog rata Nova Gradiška. Nakon toga su sudjelovali na svečanoj misi u Župnoj crkvi bezgriješnog Začeča Blažene Djevice u Novoj Gradiški. Posebni trenuci nedjelje bili su recitiranje duhovno domoljubne poezije u crkvi Svete Terezije Avilske uz glazbenu pratnju ženske grupe Aurora.
I ovogodišnji su susreti nastavili, u pjesmama svojih članova, njegovati ljepote, bogatstvo i potencijal hrvatske riječi, rodoljubni duh, raznolikost domoljubnih, duhovnih, misaonih, ljubavnih i pejzažnih motiva, ljepotu i zvučnost izgovorene riječi, kulturu komunikacije, umijeće uvjeravanja i argumentiranja stavova, kao i prijateljstvo i duhovne vrijednosti.
Pjesme sa svakoga godišnjeg susreta objedinjene su u pjesničkim zbirkama – zrcalima hrvatske duše, treptajima nostalgije i čežnje za domovinom, čvrstinom vjere, postojanošću nade, snagom ljubavi, ponosa i zajedništva. Dosadašnji su recenzenti i urednici zbornika radova bili Igor Zidić, Mate Maras, Jakša Fiamengo, Vinko Grubišić, Đuro Vidmarović, Željka Lovrenčić i brojni drugi hrvatski pisci i uglednici.
Materinska riječ ima temeljnu ulogu u oblikovanju identiteta, razvoju mišljenja, emocionalnog izražavanja i komunikacije te očuvanju kulturne tradicije pojedinca, obitelji i naroda. Pisana i usmena materinska riječ prenosi kulturne i tradicijske vrijednosti, povijest i običaje, omogućuje kreativno izražavanje, bogaćenje jezika i oblikovanje djela koja njeguju vlastiti identitet. Ona je poveznica s obitelji, s domovinom i s kolektivnim sjećanjem, što jača osjećaj pojedinčeve pripadnosti i sigurnosti te omogućuje kulturnu koheziju i održavanje zajedničkih normi naroda ili zajednice. Njegovanje materinske riječi pomaže u održavanju identiteta, emocionalnih veza s domovinom te prijenosu jezika i kulturne baštine na buduće generacije. Duboko smo uvjereni da i „Hrvatska iseljenička lirika“ doprinosi tim nastojanjima.
Pisani plod ovogodišnjih susreta – nova pjesnička zbirka „Slavonijo, nek’ ti traje ime u stihovima HIL-e“ – bit će predstavljena na sljedećem susretu udruge krajem kolovoza 2026. u Londonu, a uloga je recenzenata povjerena umirovljenom predavaču sa Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja mr. sc. i počasnom doktoru Sveučilišta u Splitu Luki Budaku te izv. prof. dr. sc. Jasni Šego sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Fenix-magazin/MD/Maja Grosinić