Dvojica hrvatskih inovatora, docent Ivan Tolj i tehnički suradnik Mate Sablić s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, izumili su nov način suzbijanja najopasnijeg nametnika u košnicama, od kojeg ugiba 90 posto pčela, piše DW
Iz Njemačke su dobili novčanu pomoć za komercijalizaciju izuma, točnije na javnom natječaju Grada Hamburga dobili su bespovratnih približno 140 tisuća eura za komercijalizaciju projekta. Prije toga od hrvatskog Ministarstva poljoprivrede dobili su samo „lijepo pismo zahvale i podrške uz napomenu da nažalost nemaju novca.“ Ipak, domaća sredstva primili su samo inicijalno, na početku svog projekta, onoliko koliko je trebalo za prve radnje, od Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije.
Poznato je kako je med jedna od najvrednijih namirnica u čovjekovoj ishrani, ali manje je znano da čak i najekološkiji proizvodi pčelinjeg rada uključuju jedan bitan nedostatak. Grinja varoa, naime, kao najopasniji nametnik u košnicama, suzbija se u svijetu mahom kemijskim sredstvima nakon kojih u medu ostaje stanoviti štetan reziduum.
Docent Ivan Tolj i tehnički suradnik Mate Sablić patentirali su uređaj koji bi bolesti pčela varoozi mogao stati na kraj – termičkim načinom. Sve je počelo kad se Sablić počeo hobistički baviti pčelarstvom radi dobivanja zdravog meda za sebe i svoje. Ubrzo je naučio da varoa ugiba na temperaturama iznad 43 stupnja koja inače ne škodi pčelama, medu i vosku. On i Tolj pozabavili su se potom onime što najbolje znaju, budući da se znanstveno bave termodinamikom. Glavni zadatak im je bio da smisle kako tolikoj toplini praktično i ravnomjerno izložiti čitavu košnicu. I uspjeli su, a njihov je rad naposljetku na javnom natječaju Grada Hamburga dobio bespovratnih približno 140 tisuća eura za komercijalizaciju projekta.
Ekološka metoda za višu kakvoću i veću količinu meda
Presudnim se pokazao nalaz da njihov uređaj, nazvan Varrtreat, uništava grinje i u leglima začepljenim voskom, ne samo na tijelu pčele. „Zabilježili smo efikasnost u rušenju varoe s pčele i u leglu na preko 91 posto“, pojasnili su nam Tolj i Sablić. „Nakon testiranja nismo imali mrtvih pčela“, dodaju, „i nije bilo topljenja voska. Pčele nisu bile agresivne, te su zatim i bolje radile – donosile više peluda, a prinos meda je povećan.“
Vrijeme tretiranja se može dodatno optimirati; zasad je riječ o 60 minuta zagrijavanja. Može i kraće, no tad je nužno češće ponavljati tretman, kao što je splitski dvojac ustanovio testirajući metodu u više odvojenih pčelinjaka. „Varrtreat se u obliku poklopca koristi za više košnica, i po završetku jednog tretmana se jednostavno premjesti na drugu, a kemijska sredstva treba stalno kupovati. Tretiranje našim uređajem može se ponoviti više puta kroz sezonu jer je metoda sasvim ekološka“, kažu naši sugovornici.
Čitav tekst pročitajte na portalu DW
Fenix-magazin/SIM/DW
