Unatoč ozbiljnoj zabrinutosti Vatikana, Njemačka biskupska konferencija želi nastaviti sinodalnim putem. Münchenski kardinal Reinhard Marx pozvao je na više hrabrosti u procesu reforme Katoličke crkve.
“Zašto toliki strah? Zašto tolika briga o onome što dolazi?”, rekao je Marx u utorak na proljetnoj plenarnoj skupštini Njemačke biskupske konferencije (DBK) u Dresdenu.
“Možda su sinodalni pokreti traženja koje trenutno doživljavamo u Njemačkoj i izvan nje samo početak početka”, dodao je.
Zabrinutost Vatikana
Unatoč ozbiljnoj zabrinutosti Vatikana, Biskupska konferencija Njemačke želi nastaviti sinodalni put Katoličke crkve u Njemačkoj, prenose njemački mediji.
Njemački biskupi žele u Dresdenu do četvrtka pokušati pronaći zajednički stav za posljednju Sinodalnu skupštinu u Frankfurtu koja će se održati od 9. do 11. ožujka. Središnje točke reformskog dijaloga su spolni moral, svećenički način života, moć i dioba vlasti, te uloga žene u Crkvi.
Nuncij Nikola Eterović: Sinodalnost je “više pitanje duha i stila nego struktura”
Predsjednik DBK i limburški biskup Georg Bätzing želi se držati planova na skupštini, te je naglasio kako je poslao vlastito pismo kao odgovor na vatikanski veto.
Apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović istaknuo je u pozdravnoj riječi Općoj skupštini kako Vatikan kategorički isključuje osnivanje tzv. Sinodalnih vijeća u biskupijama.
Također je objasnio kako “sinodalnost” ne znači “nove institucije s rizikom daljnjeg povećanja birokracije”. Umjesto toga, “zapovjedno je revitalizirati već postojeća biskupijska tijela u sinodskom duhu”. Sinodalnost je “više pitanje duha i stila nego struktura”, rekao je nuncij Eterović.
Kao primjer sinodalnosti, nuncij Eterović se osvrnuo na biskupsku sinodu kazavši: „Biskupska sinoda nudi dobar primjer takve strukture u Katoličkoj Crkvi.
U organizaciji Generalnog tajništva Biskupske sinode, sinodalne skupštine su točni događaji u životu Katoličke Crkve, a vrhunac imaju Generalne skupštine koje obično traju tri tjedna i kojima predsjeda Sveti Otac.”
Za nastavak jedne biskupske sinode i pripremu za sljedeću, postoji Koncil čiji mandat prestaje s početkom novog općeg zbora,” jer se na kraju sinodalnog sabora bira novi saziv, koji obično ostaje na dužnosti sljedeće tri godine. U svakom slučaju, navedeno vijeće ima savjetodavnu funkciju i ograničeno je trajanjem.
Dvotrećinska većina članova Njemačke biskupske konferencije
„Kada bi se ovakva praksa htjela prenijeti na stvarnost sinodalnog puta Katoličke crkve u Njemačkoj, trebalo bi se uspostaviti sinodalno povjerenstvo savjetodavnog karaktera za ocjenu dokumenata, jer zbog zbog vremenskih ograničenja nije moguće temeljito proučavanje tijekom sinodalnog puta.” rekao je nuncij Eterović naglasavajući: “Ako se radi o važnim odlukama, te bi se odluke morale potvrditi dvotrećinskom većinom članova Njemačke biskupske konferencije.”
Nuncij Eterović je također jasno odbacio nastojanja sinodalnog puta po pitanju ženskog ređenja.
Odluka Vatikana
Vatikan nije dao dopuštenje za formiranje Sinodalnog vijeća. Sinodalno vijeće trebalo bi djelovati kao “savjetodavno tijelo koje donosi odluke o ključnim zbivanjima u Crkvi i društvu”. Odlučivali bi između ostalog i o korištenju novčanih sredstava.
Sinodalni odbor planirao je u nadolazećim godinama pokrenuti Sinodalno vijeće u Njemačkoj. Međutim, Vatikan je pismeno objavio kako Katolička crkva u Njemačkoj nije ovlaštena uspostaviti Sinodalno vijeće.
Njemačka biskupska konferencija objavila je u ponedjeljak 23. siječnja pismo koje su dobili iz Vatikana u kojem trojica rimskih kardinala, pozivajući se na papu Franju, odbacuju mogućnost osnivanja “Sinodalnog vijeća” kao savjetodavnog i upravnog tijela, prenijele su agencije ranije.
Fenix-magazin/SČ
