Nikolina Pinko-Behrendes

HRVATSKI KONCERT U BERNU: Bit će izvedene skladbe isključivo hrvatskih skladatelja koji su bili žrtve komunističkog sustava

U okviru manifestacije Pasionska baština u švicarskom Bernu u ponedjeljak, 29.lipnja, u crkvi sv. Jeronima s početkom u 20 sati, održat će se koncert “Christus Vincit” u kojem nastupa pozanata sopranistica (dobitnica nagrade Večenjakova domovnica 2018. godine za najpopularniju glazbenicu u hrvatskom iseljeništvu) Nikolina Pinko – Behrends. Zajedno s njom nastupa i violinistica Ana Kirchmayer Wonnemann, a na orguljama Eva Kirchmayer Bilić.

 

Nikolina Pinko- Behrends otkriva kako će na koncertu biti  izvedene skladbe hrvatskih skladatelja, od kojih su mnogi bili svećenici, redovnici, redovnice, stradalnici Drugog svjetskograta i poraća, zanemareni i zaboravljeni, o kojima ništa ili premalo znamo. Neke od tih skladbi zacijelo će po prvi puta biti izvedene od njihovoga nastanka (a i nestanka). Naime, brojni hrvatski skladatelji i njihova djela još uvijek su nedovoljno istraženi i nepoznati i/ili neprisutni na pozornicama i u glazbenom obrazovanju. Pasionska baština upravo otkriva takva djela.

Nikolina Pinko-Behrends kaže kako  program otkriva skladbe hrvatskih skladatelja, velikim dijelom svećenika i redovnika/redovnica, žrtava komunističkog sustava, koji su zbog svoga poslanja i služenja Crkvi i Domovini, proganjani, zatvarani, ubijani, a potom prešućivani, zaboravljeni, zanemareni. Svoje najplodnije godine života, primjerice, o. Kamilo Kolb i vlč. Matija Ivšić, ostavili su na robiji u logoru u Staroj Gradiški, dok je o. Anselmo Canjuga (autor skladbi Uzmite, jedite i Ljiljane bijeli) u njemu i preminuo, dok je ostale iscrpljenost, bolesti i komunistički sustav zaustavio i onemogućio njihov daljnji razvoj i napredak. Dr. o. Bernardin Sokol bačen je u more na otoku Badiji kod Korčule, o. Miroslav Grđan nestao je na Bleiburgu. O njima su današnji glazbenici saznali ponajprije zahvaljujući vrijednim i iscrpnim istraživanjima muzikologinje dr. Marije Riman, unatrag 20-tak godina.

kocert bern– Dirigent, muzikolog, skladatelj i utemeljitelj Instituta za crkvenu glazbu, svećenik Albe Vidaković, bio je izbačen iz obrazovnog sustava (Hrvatski državni konzervatorij, današnja Muzička akademija), Jakov Gotovac imao je gotovo bizarna iskustva, dok je Dora pl. Pejačević, premda preminula 1923., bila, zbog plemićkih korijena, gotovo nepoznata do sredine 80-ih godina 20.stoljeća, a zaživjela je zaslugom muzikologinje akademkinje Koraljke Kos i tek se uspostavom hrvatske države dogodio značajni zamah njezinoga opusa u obrazovnom sustavu i na koncertnim pozornicama.

Boris Papandopulo i Anđelko Klobučar, također su osjetili i doživljavali progone, dok dr. Hubert Pettan, vrstan skladatelj, pedagog i glazbeni pisac ostao upamćen kao uzoran srednjoškolski nastavnik teorijskih predmeta. Skladbe s. Lujze Kozinović (družba sestara sv. Vinka Paulskoga) i danas se vrlo rijetko izvode, te je tek užem krugu glazbenika poznata kao skladateljica, orguljašica i pjevačica s diplomom Muzičke akademije, te vrsna pedagoginja (napisala priručnik za pjevanje školskih zborova) i muzikologinja, koja je istražila i zapisala pučko tradicijsko crkveno pjevanje na području Vinodola.

Ovaj program molitva je za oprost prema nemaru, nepravdi i zaboravu koji je prema djelima brojnih skladatelja/skladateljica učinjen, te molitva za spas njihove duše i zahvala za značajan doprinos i trag kojega su ostavili u hrvatskoj glazbi, a također i poticaj novome naraštaju za daljnje pozornije istraživanje i vrjednovanje hrvatske glazbene baštine (i) dvadesetoga stoljeća – kaže Nikolina Pinko-Behrends.

O glazbenicima:

Nikolina Pinko-Behrends, sopran, diplomirala je pjevanje u klasi prof. Snježane Bujanović-Stanislav na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te u žeđi za znanjem i boljim razumijevanjem svijeta, kultura i ljudskog poimanja duhovnog, studij filozofije i religijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Bilježi nastupe sa Zagrebačkom filharmonijom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Zagrebačkim orkestrom mladih, Rijeckom filharmonijom, Budweis filharmonijom,itd. Dosad  je nastupila u Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Švedskoj, Belgiji, Španjolskoj, Austriji, Sloveniji i Rusiji, a u prosincu 2011.i kao solistica na gala-koncertima sa Philadelphijskim simfonijskim orkestrom na turneji Republikom Kinom.

Surađuje sa istaknutim dirigentima kao što su: Christoph Campestrini, Marc Tardue, Uroš Lajovic, Stefano Lano, Noorman Widjaja, Ivan Skender, Mladen Tarbuk, Alun Francis, Filip Pavišić, Josip Šego te reziserima Mathias Behrends, Krešimir Dolenčić, Dora Ruždjak Podolski, Benjamin Schad, Olivier Tambosi, Robert Bošković, Petar Vujačić itd. Vrlo uspješne suradnje bilježi i sa Zagrebačkim opernim studijem, HR-projektom, Zagrebačkim orkestrom mladih, Agora Incontri culturali Albatesi, Atteneo Venetto teatra La Fenice u Veneciji te nastupa u ciklusima Nedjeljnja matineja u HNK Zagreb, Mladi za mlade, Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj i Virtuoso. Dobitnica je brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada među kojima i Nagrade hrvatskog glumišta za najbolje ostvarenu ulogu mladog opernog pjevača, Top stipendije za najbolje hrvatske studente 2011./2012, Bel canto nagrade za 2013 i Nagrade dvorane Lisinski 2014., prve nagrade na Međunarodnom natjecanju Bruna Spieler, na Međunarodnom natjecanju Papandopulo itd.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci pjevala je ulogu Micaele u Bizetovoj operi Carmen, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu debitirala je u ulozi Donne Anne u operi Don Giovanni (W.A.Mozart), na Dubrovačkim ljetnim igrama u ulozi Fiordiligi u operi Cosi fan tutte (W.A.Mozart) za koju je nagrađena Nagradom Hrvatskog glumišta 2013., u Hrvatskom narodnom kazalištu nastupa kao Mimi u Puccinijevoj operi La Boheme 2014. te u Zürichu na Ljetnom festivalu recitalom Verdi-Wagner. Rado i često nastupa u projektima kao što su Mozartova Krunidbena Misa i Requiem u d-molu, C.Szymanowski ”Stabat Mater”, G.B.Pergolesi “Stabat Mater” (u režiji Mathiasa Behrends), A.Bruckner Te Deum itd. Nastupala je kao solistica ansambala specijaliziranih za ranu glazbu. Velika je zaljubljenica u Lied, suvremenu glazbu i interpretira sakralnu glazbu. Stipendistica je Assoziazione di Richard Wagner di Venezia za Bayreuther Festspiele 2014.te finalistica međunarodnog pjevačkog natjecanja Wagnerstimmen 2015. Imala je čast primiti nagradu „Večenjakova Domovnica“ (2018.) za najpopularnijeg i najuspješnijeg hrvatskog glazbenika u inozemstvu na manifestaciji koja se događa u Bad Homburgu u Njemačkoj.

Ana Kirchmayer-Wonnemann diplomirala je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u razredu prof. Kristijana Petrovića, 1995. godine, violinistica , te se potom usavršavala se na Visokoj školi za glazbu u Würzburgu, kod prof. Grigorija Zhislina, te kod koncertnog majstora državnog orkestra Rheinische Philharmonie Koblenz, prof. Ernsta Trienera. Osim uspjeha i nagrada na Republičkim natjecanjima Hrvatske, Saveznim natjecanjima bivše države, internacionalnom natjecanju Alpe-Adria, nastupala je kao solist uz pratnju orkestara Windstrings, Alpe-Adria, te Komornog orkestra Sveučilišta u Würzburgu. Kao prva hrvatska glazbenica dobitnica je KAAD (Katholische akademische Austauschdienst) stipendije. Usavršavala se na ljetnim školama i seminarima kod prof. Maje Dešpalj, Dore Schwarzberg, Nore Grumlikove, Eszter Pereny i Joshue Epsteina.

Na svom glazbenom putu u Njemačkoj svirala je u više orkestara: Heidelberger Simfoniker, Staatsorchester Kassel, Bochumer Symphoniker, Dortmunder Philharmoniker, Neue Philharmonie Westfalen, Bielefelder Philharmoniker i Oldenburgisches Staatstheater.

Unatrag desetak godina djeluje u orkestru opere u Osnabrücku, Osnabrücker Symphonieorchester, u kojemu se zalaže za izvedbe djela hrvatskih skladatelja, kako bi ih publika u Njemačkoj upoznala. Vještinu sviranja na baroknoj violini upoznala je za vrijeme studija u Zagrebu, u ljetnoj školi u Komiži, koju je vodila Catherine Mackintosh, te je kasnije koristila naučeno znanje, te je djelovala u baroknom orkestru “La Gioia” iz Osnabrücka.

Bavi se i pedagoškim radom, te je od 2015. docent na glazbenoj školi “Musikakademie Remelé e.V.“ Njezini su đaci dobitnici nagrada na natjecanjima “Jugend musiziert”. Djelovala je i kao docent na seminarima komorne glazbe za djecu i mlade u Annweileru (Heidelberg). U svom pedagoškom radu redovito uključuje djela hrvatskih skladatelja u repertoare svojih učenika.

Aktivna je i kao komorna glazbenica: zajedno sa svojim suprugom, violinistom Adrianom, osnovala je komorni sastav “Adria-Ensamble” koji na svojim koncertima redovito izvodi i djela Borisa Papandopula.

Na renomiranom festivalu “Classic con brio” koji u Osnabrücku ugošćuje velike glazbenike svjetskoga glasa, redovito nastupa surađujući s violinistima Danielom Rowlandom, Sergejem Malovim, violistom Vladimirom Mendelssohnom, čelisticom Majom Bogdanović, pijanisticama Ninom Gvetadze i Natachom Kudritskayom.

Eva Kirchmayer Bilić, diplomirala je (1992.) i magistrirala je (1995.g.) klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Stjepana Radića. Kao najmlađi student-laik, studirala je orgulje na Institutu za crkvenu glazbu (1985.-1990.) u razredu s. Imakulate Malinka, te se usavršavala u Frankfurtu na Maini kao DAAD – stipendist u razredu Andreasa Mayer- Hermanna, te na brojnim međunarodnim majstorskim seminarima za klavir i duo glas i klavir kod renomiranih pedagoga (Melita Lorković, Rudolf Kehrer, Charles Spencer, Udo Reinemann i dr.). Dobitnica je nagrada na natjecanjima, te Rektorove nagrade. Nastupala je solistički, uz pratnju orkestra (dirigenti Igor Gjadrov, Tomislav Fačini, Tomislav Uhlik) i kao komorni glazbenik, surađujući s najistaknutijim instrumentalnim i vodećim hrvatskim vokalnim solistima, komornim sastavima, ansamblima (Collegium pro musica sacra, Madrigal, Zagrebački operni studio…), zborovima (Bašćina, Zagrebački dječaci, Ivan Goran Kovačić…), te u orkestrima (Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, Zagrebačka filharmonija, Hrvatski komorni orkestar…) u kojima je izvodila dionicu orgulja, čembala ili klavira. S kolegom Davorom Ljubićem djeluje u klavirskom duu Concordia. Posebno istražuje i predstavlja i izvodi  skladbe zaboravljenih hrvatskih skladatelja-svećenika, stradalnikâ i žrtava komunističkog sustava. Kao klavirski suradnik pjevača djeluje na Muzičkoj akademiji od 1995. godine, te je sada u zvanju umjetničkog savjetnika, djelujući pri kolegijima Hrvatska vokalna baština, Operna gluma, Korepetiranje i Vokalno-klavirski duo. Snimila je nekoliko nosača zvuka, te ostvarila brojne nastupe diljem Hrvatske i svijeta (u susjednim državama, Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Ukrajini, Belgiji, SAD-u, Egiptu, Makedoniji, Armeniji i dr.), surađujući s eminentnim hrvatskih umjetnicima i ansamblima, na klaviru, orguljama (i kao orguljašica u brojnim župama) i čembalu, te organizira i održava brojne priredbe, koncerte, projekte (Poznajete li Božidara Kunca, Priča o Ivani Lang, ciklus koncerata Glazbom kroz Advent u crkvi sv. Blaža), programe u sjećanje na eminentne umjetnike (Mladen Raukar, Stjepan Radić…), glazbene radionice, seminare (Dani Josipa Kašmana, Mali Lošinj, seminari na Braču) i predavanja (Festival radosne kulture – Virovitica, Dani mentalnog zdravlja, Našice, Županijska stručna vijeća u RH, Erasmus program razmjene sveučilišnih nastavnika na Muzičkoj akademiji Goce Delčev, Štip, Makedonija) i Muzičkoj akademiji u Temišvaru (Rumunjska). Aktivno je djelovala i djeluje kao umjetnički voditelj u udrugama (Zagrebački operni studio, Kirhes, Klub mladih Sijač, Udruga poklonika Milke Trnine, Hrvatski DAAD Klub…) i sveučilišnim tijelima (Vijeće Muzičke akademije, Vijeće umjetničkog područja, Senat Sveučilišta u Zagrebu). Glazbenom publicistikom se bavi niz godina u više stručnih časopisa (Sveta Cecilija, Tonovi…), a od 2010. je urednica glazbene rubrike u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo. Suautorica je udžbenika za glazbenu kulturu za osnovnu školu.. Bila je članica Vijeća za glazbu i članica povjerenstva za dodjelu Nagrade Vladimir Nazor Ministarstva kulture RH, te je bila članica Druge Sinode Zagrebačke nadbiskupije. Udana je i majka četvero djece.

Fenix-magazin/MD

Pogledajte drugo

“Ero s onoga svijeta” obilježava 20. obljetnicu od premijere u HNK-u Split

Izvedbom opere “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, u utorak …