Uspjeh hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića na svjetskoj književnoj sceni
Bilosnićevo djelo Tigar je uvršteno u najuži izbor knjiga koje se trenutno preporučaju u Americi.
Već kultna zbirka pjesama hrvatskoga književnika Tomislava Marijana Bilosnića Tigar prevedena je na osam svjetskih jezika: njemački, talijanski, engleski, španjolski, makedonski, albanski, slovenski i romski.
Nagrađena s dvije međunarodne književne nagrade Ilinden u Makedoniji i Crvena ruža Elbasana u Albaniji.
Zanimljivo je da je to prva knjiga nekog od hrvatskih autora u cijelosti prevedena na romski jezik. Ove jeseni bit će prezentirana u Čileu i Argentini. Tigar doživljava velike uspjehe i u SAD-u. Pod engleskim naslovom The Tiger is the World zbirka je objavljena kod američkog izdavača «Xenos Books» u Novom Meksiku. Bilosnićev Tigar koji se po objavi našao na mnogim svjetskim portalima od Amerike, preko Njemačke, Italije, Švedske, do Kine i Japana, ubrzo je uvršten u najuži izbor knjiga koje se trenutno preporučaju u Americi. Učinio je to dr. John Taylor, kritičar koji trideset godina prati europsku modernu književnosti, na stranicama časopisa Seawall.
Tigar je moja pjesnička biografija
Pjesnička zbirka T. M. Bilosnića (1947.) sadrži 150 pjesama na temu tigra. Autor motivu tigra prilazi mitološki, posve se poistovjećujući s ovom egzotičnom životinjom. Mitologiji tigra Bilosnić pristupa na univerzalnoj razini, ujedinjujući sve dosada poznate mitove o tigru – od drevnih dalekoistočnih i indijskih vjerovanja do posve suvremenog, zapadnjačkog poimanja ove gotovo istrijebljene životinje.
– Tigar je moja pjesnička biografija – priznaje Tomislav Marijan Bilosnić.
Tigar postaje njegov alter ego, duhovna biografija, a u nekoliko pjesama Bilosnić glasove svoga imena varira s riječju tigar. Pjesnički jezik Tigra obiluje stalnim ponavljanjima koja se svojom ritmičnošću nude kao tajanstveni jezik vrača, čarobna formula za odčitavanje autorove intime. Tigar prodire ne samo u Bilosnićevu pjesničku riječ, već je ovdje riječ o osobnoj egzistencijalnoj drami od djetinjstva do zrele dobi, tigar je za autora metafora života i postojanja.
Kaže, tigra doživljava kao sebe, iako on kao lutalica pripada svima, svakoj kulturi. – Tigar je istodobno spoznaja slobode i uspostava odgovorne veze s duhovnošću cijele planete. Dakle, svi smo mi tigar, ili svi to možemo biti, gospodari svoje slobode koji žive u opasnosti od istrebljenja. U tigru je utjelovljen kozmogonijski misterij. I William Blake i Jorge Luis Borges u tigru su pokušavali otk.iti šifru njegova stvoritelja, pa ipak tigar izmiče svakoj konačnoj ocjeni, a čini se i književnoj predodžbi o sebi – zaključio je T.M.Bilosnić.
Bilosnić o Tigru:
Htio sam zajahati tigra
U želji da zajašem tigra krenuo sam u propitivanje smisla vlastite egzistencije, u bezdan pitanja o ljudskoj egzistenciji. U nastalom globalizacijskom trendu činilo mi se potrebitim ukazati na nešto iz čega će se razabrati i interes jedinke, na tigra koji „traži obitelj“. Držao sam da preko ideje tigra mogu povezati golemo prostranstvo Istoka i Zapada sa svim različitim značajkama mitološkoga u sebi – odgovara Bilosnić na pitanje što ga je ponukalo da napiše Tigra
Marijana Dokoza
