Knjigu hrvatskih jezikoslovaca Krune Krstića i Adolfa Bratoljuba Klaića “Izabrani tekstovi”, objavila je Matica hrvatska u svojoj knjižnici Stoljeća hrvatske književnosti.
Izabrane tekstove jednoga od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća Krune Krstića, priredio je professor emeritus Sveučilišta u Zadru Josip Lisac, koji je i autor predgovora.
Krstić je nedovoljno poznat hrvatskoj javnosti iako svestran u svom radu. Bio je književnik, filozof, psiholog, prevodiotelj, jezikoslovac, leksikograf i povjesničar, a kao poliglot poznavao je arbanaški, engleski, francuski, talijanski, njemački, latinski i u manjoj mjeri neke druge jezike, ističe prof. Lisac.
Smatra kako je Krstić bio uspješniji književni kritičar nego književnik te podsjeća na njegov tekst “Konstitutivni elementi lirike” koji se oslanja na učenja Husserla, Freuda i drugih.
Pisao je i o Ježićevoj “Hrvatskoj književnosti”, a posebno je zanimljiva njegova brošura “Kako piše gospodin M. Krleža”, dodao je. Iako se doznalo tko je pisac te brošure, Krleža ga je zaposlio u ustanovi koju je vodio, ističe Lisac.
Također, Krstić je otkrio da je Marko Marulić tvorac termina psihologija i prvi ga uporabio u drugom desetljeću 16. stoljeća, a posebno je bitan kao filozofijski pisac. Lisac smatra i kako je on jedan od najvećih hrvatskih filozofa 20. stoljeća te je filozofijski promišljao jezik u cjelini i u kontekstu nacionalnih kultura.
Ocjenjuje da je vrlo velik Krstićev prinos proučavanju hrvatskoga jezika, a u tom kontekstu posebno mjesto pripada knjizi Petra Guberine i Krune Krstića “Razlike između hrvatskoga i srpskog književnog jezika”.
Po Liščevim riječima, Krstić je kao lingvist osobito važan po tekstovima o hrvatskom jeziku, koje je pisao od 1940. do 1944., u kojima se bavio postankom i razvojem hrvatskog jezika, pravopisnim, leksičkim i tvorbenim pitanjima te problemima opstojnosti hrvatskoga duha i hrvatske nacije pomoću knjiga na materinskom jeziku.
Akademik Damjanović priredio Klaićeve tekstove
Tekstove Adolfa Bratoljuba Klaića priredio je akademik Stjepan Damjanović. Ocjenjuje da je Klaić ostavio opsežan, zanimljiv, kadšto provokativan opus, koji će ubuduće zanimati leksikografe i leksikologe, pravopisce i proučavatelje pravopisa i pravogovora, povjesničare jezika, dijalektologe, akcentologe, prevoditelje te znalce i ljubitelje kazališta.
Knjiga Krune Krstića i Adolfa Bratoljuba Klaića “Izabrani tekstovi” (517 str.) podijeljena je na dva dijela.
U prvom dijelu su Krstićevi izabrani tekstovi – predgovor, ljetopis, bibliografija, izdanja djela i važnija literature te studije i članci, a u drugom Klaićevi izabrani tekstovi – jezikoslovni eseji i pripovjedna proza.
Fenix-magazin/MMD/Hina
