Četvrtak, 30/06/2022
Beč / Foto: Fenix (S.Herek)

HRVATSKI ISELJENICI NA MUKAMA: Iako legalno žive i rade izvan Hrvatske, hrvatska Porezna uprava im želi naplatiti porez    

Slučaj Dušan Brodara koji je još 1993. godine iz Hrvatske otišao raditi u Austriju kako bi obitelji osigurao dostojan život, Porezna uprava RH od njega sada traži plaćanje poreznog duga od 167.000 kuna.

 

Dušan Brodar u izjavi za televiziju N1, ispričao je kako iz Austrije dolazi svaki mjesec u posjet obitelji u Ladanje Gornje.

– Na Poreznoj u Hrvatskoj rekli su mi ako imam rezidentnost Austrije da nisam podložan prijavljivanjima. U austrijskoj Poreznoj sam se raspitivao isto, oni su mi rekli da imam njihovu rezidentnost, kaže Brodar. No, hrvatska Porezna uprava sada mijenja stav i zaključuje da ima ozbiljan porezni dug prema Hrvatskoj, jer je dijelom vezan i za nju zbog obitelji koja je ostala u Hrvatskoj.

– Za 5 godina unatrag obračunali su mi 167.000 kuna. Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godišnje neto. I na tu su mi godinu obračunali 6.000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo. A sve sam podmirio Republici Austriji, kaže za N1.

Dušan je samo jedan od mnogih koji se nada da će Sindikat radnika migranata postići dogovor s Ministarstvom financija. I u Sindikatu su nakon razgovora s predstavnicima Ministarstva bili uvjereni u uspješno rješavanje problema retrogradnog oporezivanja hrvatskih državljana koji rade u inozemstvu, no umjesto toga javlja im se sve više građana u problemima.

-Hrvatske građane koji rade u Austriji, Njemačkoj i drugim državama Europske unije s prijavljenim boravištem i plaćanjem poreza u tim državama, naša Porezna uprava nastoji dodatno oporezovati tako da im preostaje samo iseliti iz Hrvatske, kaže za Jutanji list predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata (HSRM) Franjo Lazar.

– U načelu, nije toliko sporno dvostruko oporezivanje naših radnika migranata, mada je i to suprotno međudržavnom sporazumu, primjerice s Austrijom, nego način na koji se to čini – pojašnjava predsjednik HSRM-a, navodeći primjer radnika iz Varaždinske županije s plaćom u Austriji od 1.500 eura koji, navodi naš sugovornik, prema austrijskim poreznim pravilima ima takav porezni odbitak da gotovo i ne plaća porez. S druge strane, dodaje naš sugovornik, istom tom radniku Porezna uprava u Hrvatskoj obračuna poreznu obvezu u iznosu koji mu naporan rad u Austriji praktički učini neisplativim ako, napominje Lazar, nema izdašne porezne olakšice.

– Imamo i primjer oko 4.000 njegovateljica, naših državljanki koje rade u Austriji u statusu obrtnica. Riječ je o ženama starije životne dobi, koje su praktički cijeli radni vijek odradile u tvornicama na sjeveru Hrvatske, u tekstilnoj branši primjerice, dobile otkaz jer su tvornice propale, našle posao u Austriji gdje im je 11 tisuća eura godišnjeg prihoda neoporezivo i sada se također suočavaju s poreznim tretmanom u Hrvatskoj koji je neprihvatljiv – dodaje predsjednik HSRM-a.

Lazar je na čelu sindikata koji okuplja oko tisuću naših radnika na privremenome radu u inozemstvu, ali problem je, ističe on, daleko širi i tiče se na desetine tisuća ljudi. Stoga je HSRM, kako navodi njegov predsjednk, u višemjesečnim razgovorima s Ministarstvom financija i Poreznom upravom oko postizanja pravednog rješenja za naše radnike migrante.

– Sporna je primjena poreznih pravila na radnike migrante u razdoblju od 2016. do 2021.. Veliki broj radnika migranata nije znao da je u obvezi podnositi porezne prijave od 2016.. Dogovorili smo s Poreznom upravom, među ostalim, da se u izračunima poreznih obveza računaju osobni odbici za svaku godinu posebno, da nema zateznih kamata na dug, da se poštivaju porezne olakšice iz drugih zemalja za, primjerice, terenski rad ili odvojen život. U našim područnim poreznim upravama se to ne poštuje, i sada pokušavamo s Ministarstvom financija raščistiti cijelu situaciju – pojašnjava predsjednik HSRM-a.

Samo iz Varaždinske županije, gdje je sjedište HSRM-a, oko pet tisuća građana, tvrdi Lazar, odlazi na tjedni rad, od ponedjeljka do petka, u Austriju. A gdje su još, dodaje, Hrvatsko Zagorje, Međimurje i Zagrebačka županija iz kojih također veliki broj radnika tjedno migrira u druge zemlje.

Kako prenosi Jutarnji list, međudržavni sporazum s Austrijom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuje se na radnike koji borave u inozemstvu najmanje 183 dana godišnje. U praksi se, prema primjerima koje je sakupio HRSM, događa da Porezna uprava ne primjenjuje taj sporazum na dio radnika migranata s obrazloženjem da borave u Austriji manje od 183 dana.

Fenix-magazin/SIM/N1 /Jutanji list

Pogledajte drugo

NEMA POSLA: Banka zatvara deset poslovnica u Njemačkoj

Sve više i više klijenata banke Sparkasse Regensburg koristi usluge online bankinga. Zbog toga banka …