Nekadašnji dužnosnici Hrvatske zajednice i Hrvatske republike Herceg Bosne pozvali su u srijedu u Mostaru, na obilježavanju 25. obljetnice njezina utemeljenja, koje se zbilo istoga dana kada je pao Vukovar, na provedbu reformi u zemlji koje bi dovele Hrvate u jednakopravan položaj u odnosu na Bošnjake i Srbe koji ih majoriziraju.
Okupljeni nekadašnji ministri u vladi Herceg Bosne, koja je 1996. integrirana u institucije entiteta Federacije BiH, prihvatili su zaključke u kojima potiču na ustavne promjene u BiH.
„Stanje u kojem se nalazi BiH, nekoherentna i nefunkcionalna, zastoj u svim segmentima i neravnopravna pozicija hrvatskog naroda, najbolje govori da su ideje i stavovi koje je zastupala Herceg Bosna danas vrlo aktualni. Herceg Bosna ostaje trajna inspiracija, zalog i obveza današnjim i budućim generacijama hrvatskih političara na planu izgradnje BiH kao države tri jednakopravna konstitutivna naroda“, rekao je nekadašnji ministar u vladi Herceg Bosne i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić.
Ljubić, koji je i saborski zastupnik, pri tome se založio da se te promjene provedu na načelima federalizma, subsidijarnosti, decentralizacije i legitimnog zastupanja, koje je rezolucijom utvrdio Europski parlament u veljači 2014.
„Što prije treba početi u dobroj vjeri te pregovore o preustroju BiH s ciljem izgradnje stabilne, funkcionalne i prosperitetne BiH kako bi sutra postala zemlja članica EU i NATO-a“, dodao je Ljubić.
Sadašnji predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a nekadašnji ministar obrane Vlado Šoljić ocijenio je kako je hrvatsko samoorganiziranje Herceg Bosne bilo apsolutno opravdano s obzirom da je bošnjačko vodstvo u Sarajevu nakon napada na selo Ravno smatralo kako to nije ‘naš rat’. Upitan o inicijativi za preustroj BiH Šoljić je pojasnio kako je ključno zadovoljiti interese Hrvata koji žele samo biti jednakopravni s druga dva naroda.
„Za mene je pravedno da Hrvati budu jednakopravni s druga dva naroda, a koji je to model kao u Švicarskoj ili Belgiji to je za mene posve svejedno“, pojasnio je Šoljić.
Nekadašnji potpredsjednik vlade i ministar financija Drago Bilandžija, koji je prognan na početku hrvatsko-bošnjačkog rata iz Travnika, ocijenio je da Hrvati ne bi opstali u BiH da nije bilo Herceg Bosne.
„Gdje god je postojala i funkcionirala Herceg Bosna i Hrvatsko vijeće obrane, obranjen je hrvatski narod, a Hrvati su opstali i ostali“, pojasnio je Bilandžija.
Nekadašnji ministar u vladi Herceg Bosne Ilija Kožulj izvijestio je da je upućeno pismo nekadašnjim dužnosnicima Jadranku Prliću, Bruni Stojiću i Valentinu Ćoriću, koji se nalaze u haškome pritvoru. U njemu je izraženo očekivanje da će žalbeno vijeće Haaškog tribunala objektivno ocijeniti sve dokaze te odbaciti tvrdnje o postojanju zajedničkog zločinačkog pothvata jer je, kako se navodi, “inkriminacija činjenično neutemeljena” te se njome nastoji kriminalizirati sve Hrvate u BiH.
Tijekom dana hrvatski dužnosnici će u sklopu 25. obljetnice utemeljenja Herceg Bosne položiti vijence pred središnjim spomen obilježjem u Mostaru i zapaliti svijeće, nazočiti svečanoj akademiji te sudjelovati na promociji knjige haaškog optuženika Valentina Ćorića Pomet u glavu.
Hrvatska zajednica Herceg Bosna osnovana je 18. studenog 1991. godine u Grudama, istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj Vukovar. Herceg Bosna je utemeljena kako bi se Hrvati obranili od nastupajuće agresije. U mirovnim pregovorima u Washingtonu 1994. godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka su ime institucija Herceg Bosna i nekadašnje Republike BiH potpisali uspostavu hrvatsko-bošnjačke federacije, dok je Daytonskim sporazumom potvrđena BiH u sadašnjim granicama s dva entiteta, Republikom Srpskom i Federacijom BiH.
Fenix-magazin/IM/Hina
