Opstanak samostalne hrvatske države ozbiljno je ugrožen, a Hrvati izvan Hrvatske su zadnjim odlukama Vlade Republike Hrvatske, kada je riječ o mirovinama iz inozemstva i osobnim kartama, te drugim pitanjima, u stvarnosti su proglašeni nepoželjnima u današnjoj Hrvatskoj.
Na sjednici od 5. studenoga 2013. godine, Predsjedništvo Hrvatske zore raspravljalo je o svim danas aktualnim političkim i gospodarskim pitanjima u Hrvatskoj pa tako i o pitanju odnosa Vlade Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu i njegovom golemom potencijalu za društveni, gospodarski i demografski oporavak danas duboko osiromašene Hrvatske. Tijekom rasprave o odnosima između Republike Hrvatske i iseljeništva, predsjednik Odbora za iseljeništvo Antun Babić iznio je sljedeće prijedloge:
1. Kad osvoji vlast na sljedećim izborima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska zora osnovat će Ministarstvo povratka i useljeništva, koje po njegovoj važnosti i ovlastima treba biti u
rangu Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova.
2. Hrvatska zora treba u sljedećem sazivu Sabora Republike Hrvatske pokrenuti postupak za povećanje broja zastupnika iz dijaspore, po sljedećem ključu: tri zastupnika iz Bosne i Hercegovine, dva zastupnika iz europskih zemalja, jedan zastupnik iz Sjedinjenih Američkih Država, jedan zastupnik iz Kanade, jedan zastupnik iz Južne Amerike i jedan zastupnik iz
Australije i Novog Zelanda.
3. Hrvatski iseljenici koji se nakon ostvarene mirovine u inozemstvu vrate u Republiku Hrvatsku bit će oslobođeni poreza na mirovinu u razdobolju od pet godina nakon povratka u Republiku Hrvatsku. Nakon pet godina porez na inozemnu mirovinu bit će u visini poreza koji plaćaju umirovljenici koji su mirovinu stekli u Hrvatskoj. Nedavno uvedeni porez na
mirovine iz inozemstva nije utemeljen na opravdanoj financijskoj ili gospodarskoj logici jer će učinci uvođenja tog poreza za Hrvatsku u financijskom i gospodarskom pogledu značajno usporiti i smanjiti povratak umirovljenika iz dijaspore, a na taj način smanjit će se i dotok novca iz iseljeništva. Prema podacima Svjetske banke, više od milijardu eura godišnje službenih novčanih transfera hrvatsku dijasporu stavlja na prvo mjesto stranih investitora u Hrvatskoj. Nerazumno visok porez na strane mirovine u Hrvatskoj izravna je politička poruka Vlade Republike Hrvatske hrvatskim iseljenicima da nisu dobrodošli niti poželjni u Hrvatskoj.
4. Mijenjat će se Zakon o državljanstvu i sadašnji previše složeni uvjeti za stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike bit će puno manje zahtjevni, a procedura ubrzana. Svaka molba hrvatskih iseljenika koji ispunjavaju zakonske uvjete, za hrvatsko državljanstvo morat će biti okončana u razdoblju od šest mjeseci.
5. U diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske u zemljama u kojima živi veći broj građana hrvatskog podrijetla, bit će zaposlen najmanje jedan dplomat koji će biti isključivo zadužen za odnose s iseljenicima i njihovim organizacijama.
6. Svi sadašnji zakoni u Republici Hrvatskoj koji iz političkih pobuda otežavaju razvoj dobrih odnosa između Republike Hrvatske i dijaspore bit će promijenjeni u najkraćem mogućem vremenu nakon pobjede Hrvatske zore na sljedećim izborima.
