Mala zajednica rumunjskih Hrvata, koju će sljedećeg tjedna posjetiti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u sklopu svog službenog posjeta Rumunjskoj, jedna je od najstarijih, te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina.
Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara.
Kroz povijest rumunjski su Hrvati bili poznati kao Krašovani ili Karaševci. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Rumunjskoj živi 5408 Hrvata – najveće je naselje rumunjskih Hrvata Karaševo u kojemu se od oko 3200 stanovnika četiri petine izjašnjavaju kao Hrvati.
Hrvatski jezik je u Karaševu i okolnim naseljima Lupku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno prisutan u domovima i u javnoj komunikaciji, te se mala hrvatska zajednica u toj relativno izoliranoj rumunjskoj regiji smatra jezično i etnografski jednom od najbolje očuvanih hrvatskih manjina uopće.
Preci karaševskih Hrvata naselili su plato oko rječice Caras još u 14. stoljeću, a pretpostavlja se da su tamo došli iz sjeverozapadne Bosne ili iz Turopolja. Prema austrijskom popisu stanovništva iz sredine 19. stoljeća, na području rumunjskog Banata živjelo je oko 10 tisuća Krašovana, koji su se tek nakon uspostave hrvatske neovisnosti početkom 1990-tih godina počeli masovno izjašnjavati kao Hrvati.
Grabar Kitarović u srijedu posjećuje Karaševo, Lupak i Klokotić
Predsjednica Grabar Kitarović u ponedjeljak počinje trodnevni službeni posjet Rumunjskoj gdje će se u Bukureštu sastati s najvišim rumunjskim dužnosnicima. U srijedu bi trebala u Temišvaru na tamošnjem Sveučilištu Zapad nazočiti potpisivanju memoranduma o suglasnosti o osnivanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti, te nakon toga posjetiti hrvatsku zajednicu u Karaševu, Lupku i Klokotiću.
Rumunjski ustav iz 1991. godine omogućio je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta, pravo na školovanje na hrvatskom jeziku, pravo na zastupnika u parlamentu, te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu. U Rumunjskoj djeluje sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1.-4. razreda te tri od 1.-8. razreda i jedna gimnazija, koje polazi ukupno oko 600 učenika. Na Sveučilištu u Bukureštu od 1994. godine u ponudi je učenje hrvatskoga jezika, a od 2008. godine postoji i Lektorat za hrvatski jezik i književnost.
Hrvati su u Rumunjskoj organizirani u dvije udruge – Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj ima sjedište u Karaševu, a Demokratski savez rumunjskih Hrvata u Lupku – te u više kulturno-umjetničkih društava i sportskih klubova.
Fenix-magazin/SIM/Hina
