O mladoj glazbenici hrvatskih korijena Katiji Mirić iz Čilea i o njenom aganžmanu u hrvatskoj zajednici u ovoj južnoameričkoj državi nedavno smo pisali u tiskanom izdanju Fenixa. Katia nam se ponovno javila i ističe da je ponosna na svoju hrvatsku zajednicu u Čileu koja broji preko 100 tisuća ljudi hrvatskog podrijetla.
Katja nam priča kako je uvijek spremna sudjelovat i pomagati u promcanju hrvatske kulture. Djed joj Ivan Mirić se doselio sa otoka Brača 1913. godine. U tome razdoblju prije prvog svjetskog rata je i bila najveća migracija Hrvata u Čile, iako su prvi doljenici iz Hrvatske zabilježeni već sredinom 19. stoljeća. Najveća gustoća naseljenosti hrvatskih iseljenika bila je u Antofagasti, gdje se Katia i rodila, te u Punta Arenasu.
Bila je to uglavnom populacija mladih i manje brazovanih mladih ljudi, koji su zbog loše gospodarske situacije tražili bolji život. Valiki val hrvatskih doseljenika u Čile bio je između dva svjetska rata, kada je uz ekonomske pridružio veliki broj i političkih migranata. Uglavnom su to bile skupine ljudi koji su po rodbinskim ili regionalnim vezama odselili u daleku južnoameričku zemlju. Prema višestrukim podacima, najveći broj, čak oko 90 posto, Hrvata stiže tada iz Dalmacije, poglavito sa otoka Brača.
Masovno iseljavanje prestalo je pred Drugi svjetski rat dok se nakon Drugoga svjetskoga može govoriti o iseljavanju kroz Čile prema SAD–u, gdje se hrvatskim iseljenicima pružala bolja perspektiva za život. Hrvatska etnička skupina se nakon toga gotovo više nije obnavljala novim iseljenicima iz domovine, što je bio jedan od uzroka brže asimilacije hrvatskih potomaka u čileansko društvo.
Danas, kako kaže Katia, u Čileu je skoro cjelokupno naše iseljeništvo izmiješano s Čileancima. Tako su i njena baka i majka Čileanke. Hrvata prve generacije ima vrlo malo. Čileanci hrvatskog podrijetla danas zauzimaju najprestižnija mjesta na društvenoj ljestvici Čilea. Prema istraživanju iz 1990. godine, na čileanskim sveučilištima djelovalo je oko 140 profesora i predavača, tri rektora, nekoliko dekana, 17 akademika te oko 80 novinara hrvatskog podrijetla. Među čileanskim piscima je oko 70 njih sa hrvatskim korijenima, 15 je svećenika i časnih sestara, dva biskupa i niz uglednih političara. Katia je oduvijek imala veliku želju vrati se u Hrvatsku i živjeti u zemlji svojih djedova, o čemu, tvrdi, sanjaju i mnogi mladi Čileanci hrvatskog podrijetla. Kao i svi mi, nada se da će Hrvatskoj krenuti nabolje te da će hrvatska Vlada otvoriti vrata mladim hrvatskim iseljenicima za povratak u domovinu njihova podrijetla.
Priredio: Zvonko Bosnić
