Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da više od 800.000 ljudi godišnje na svijetu počini samoubojstvo, a Hrvatska po stopi smrtnosti spada u prosjek zemalja EU-a, rekli su u četvrtak iz Klinike za psihijatriju Vrapče u povodu Svjetskog dana prevencije samoubojstava.
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (IASP) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi djelovanja na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
“Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od 800.000 ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva – to je jedna osoba svakih 30-40 sekundi uz 10-40 puta više pokušaja samoubojstva”, upozorava se u priopćenju iz Klinike Vrapće.
Navode i da je najviša stopa samoubojstava u Europi (15,4/100.000), Japan ima sličnu stopu kao i Europa (14,3/100.000) , slijede Jugopistočna Azija dok je najmanja u Africi i Istočnom Mediteranu (Grčka, Turska, Sjeverna Afrika).
Ističu i da se suicid javlja kroz cijeli životni vijek, u svim dobnim skupinama, a drugi je vodeći uzrok smrti među ljudima od 15 do 29 godina na svjetskoj razini.
Iz Klinike za psihijatriju Vrapče navode podatke kako je u Hrvatskoj u 2018. godini bilo 679 samoubojstava, a stopa smrtnosti bila je 16,6/100.000 stanovnika, čime spadamo u prosjek stopa zemalja EU.
Podsjećaju i da je WHO proglasila imperativom borbu protiv suicida budući da brojke ukazuju kako je riječ o „tihoj epidemiji“ pri čemu suicidi i pokušaji suicida imaju višestruke učinke na obitelji, prijatelje, zajednice i društvo.
“Suicidalnost je vrlo složeno ponašanje koje uvijek ima više uzroka. Ono se događa u složenom međuodnosu faktora osjetljivosti pojedine osobe i rizičnih faktora. Niti jedan rizični faktor nije odlučujući. Suicidalno ponašanje najčešće ide uz psihičke poremećaje. Devet od deset ljudi koji su počinili suicid imali su neki od psihičkih poremećaja”, istiću iz Klinike Vrapće.
Pri tome, iako je vrlo jasna veza između suicida i psihičkih poremećaja, osobito depresije, mnogi suicidi se događaju naglo, impulzivno u trenucima raznih kriza (a tada posebice mogu biti potaknuti sredstvima ovisnosti, poglavito alkoholnim pićima).
Kao posebice važni rizični čimbenici ističu se iskustvo gubitka bližnje osobe, samoća, diskriminacija, problemi financijske ili emocionalne naravi, kronična bol ili bolest, doživljaj zlostavljanja i slično.
Naročito važan rizični čimbenik jesu prethodni pokušaji suicida.
“Stoga je najvažnije raditi na prevenciji psihičkih poremećaja, a kada se jave pravodobno ih prepoznati i adekvatno liječiti. Osim toga, važno je ograničiti pristup sredstvima kojima se suicid može počiniti, surađivati s predstavnicima medija kako bi osigurali primjereno i odgovorno izvještavanje o suicidima, pomoći i educirati mlade ljude kako bi razvili vještine suočavanja i nošenja sa životnim teškoćama i pritiscima, te raditi na ranom otkrivanju i pomoći ljudima koji razmišljaju o suicidu ili koji su imali pokušaj suicida. Suicid je moguće spriječiti. Poremećaji koji su u podlozi suicidalnosti uspješno se liječe. Stoga je najvažnije prepoznati znakove suicidalnosti i potražiti stručnu pomoć. Suicidalnost se nikad ne smije ignorirati”, ističu u priopćenju iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Podsjećaju da se u toj Klinici pomoć može potražiti tijekom 24 sata dnevno.
Fenix-magazin/IM/Hina
