Uz završetak Mjeseca hrvatskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavio je u petak u Hrvatskom kulturnom društvu Napredak niz svojih izdanja objavljenih tijekom pandemije.
Ravnatelj Instituta Željko Jozić rekao je kako je važno da se u vremenima koja nisu bila laka ni za koga, pa ni za jezikoslovce, ne odustaje od proučavanja hrvatskog jezika i objavljivanja rezultata tog proučavanja.
“Ovih osamnaest knjižnih izdanja Instituta s još dva mrežna izvora predstavljamo s velikim ponosom jer smo pokazali da bez obzira na teška vremena nismo prestali proučavati hrvatski jezik koji je ključno obilježje hrvatskog nacionalnog identiteta”, istaknuo je.
Po njegovim riječima, to je paleta sjajnih izdanja koja pokrivaju hrvatski jezik iz njegovih brojnih perspektiva, dijalektologije, povijesti jezika, suvremenog hrvatskog jezika, hrvatskog općeg jezikoslovlja, etimologije. “To su sve izdanja koja pokazuju koliko je hrvatski jezik živ, vrijedan proučavanja i koliko se o njemu može, treba i mora pisati”, dodao je.
Predstavljena su izdanja “Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru”, Jezičnica horvatsko-slavinska Josipa Đurkovečkoga, Rečenična anafora: Morfologija i sintaksa povratnih imenskih izraza u hrvatskom i talijanskom jeziku, Mađarski glagolski prefiksi – očima Hrvatā.
Tu su i “Bernardinov lekcionar 1495.”,”Svijet od riječi – Terminološki i leksikografski ogledi, “Ivšićev časopis Hrvatski jezik (1938. – 1939.): odjeci nekad i sad”, Latinska gramatika i hrvatski jezik Marijana Lanosovića, Terminološki opis u službi stručnoga prevođenja te dva dijalektološka rječnika: Žminja u Istri i Blata na Korčuli.
U proteklom su periodu objavljeni i izdanje “Posvojnost u kukljičkom govoru”, Rječnik velikoga i maloga početnog slova , Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, 15. svezak, “Starohrvatske glose”, Hrvatski jezik, 7. (2020.) i 8. (2021.) godište te Rasprave 46 (2020.) i 47 (2021.) te Etimološki rječnik hrvatskoga jezika (2. svezak).
Institut je 2014. pokrenuo Mjesec hrvatskoga jezika, koja počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, i završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. U okviru manifestacije kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove raznim događanjima slave mjesec u kojem se odaje počast hrvatskomu jeziku kao jednom od najsnažnijih obilježja nacionalnoga i kulturnoga identiteta.
Fenix-magazin/MD/Hina