Hrvatska vlada predstavila je paket antiinflacijskih mjera kojima planira usporiti rast cijena i smanjiti pritisak na građane i gospodarstvo, a među ključnim mjerama su porez na prekomjerne trgovačke marže, veći porezi za obrtnike i iznajmljivače u turizmu te zamrzavanje dijela državne potrošnje.
Paket mjera predstavljen je na sjednici Vlade Hrvatske nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, predstavnicima gospodarskih komora, umirovljenicima i lokalnim zajednicama.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj vlade održati podršku građanima i gospodarstvu u pogledu cijena energenata, uključujući električnu energiju, plin i naftne derivate, kao i nastavak primjene sniženih stopa PDV-a.
„Paketi pomoći koje smo do sada usvojili pomogli su Hrvatskoj da očuva socijalnu koheziju i da zajedno prođemo kroz ove različite krize i njihove posljedice“, rekao je Plenković, navodeći rusku agresiju na Ukrajinu, sukobe na Bliskom istoku i rast cijena energenata kao uzroke inflacije.
Najavio je da će nove mjere uključivati proračunsku disciplinu i usporavanje rasta državne potrošnje, uz zadržavanje proračunskih prava do prvog tromjesečja 2027. godine.
Predviđen je i moratorij na administrativne cijene koje određuju državna tijela i tvrtke u većinskom državnom vlasništvu tijekom ove godine.
Među poreznim mjerama su uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, promjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma, kao i ukidanje poreza na dohodak od mirovina.
Plenković je istaknuo da su mjere važne kako bi se građani zaštitili od prelijevanja energetske krize na druge cijene i osigurala pravednija raspodjela tereta.
Govoreći o ekonomskim pokazateljima, premijer je naveo da je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 1.555 eura, dok je medijal plaće dosegao 1317 eura.
Dodao je da u Hrvatskoj trenutno radi oko 1,758 milijuna zaposlenih, dok je broj nezaposlenih nešto veći od 61.000.
Ministar financija Tomislav Ćorić upozorio je da je hrvatsko gospodarstvo, zbog snažnog rasta domaće potražnje i visoke gospodarske aktivnosti, posebno izloženo inflacijskim pritiscima.
„Hrvatsko gospodarstvo će i ove i sljedeće godine rasti znatno više od prosjeka eurozone, zbog čega će okolnosti visoke agregatne potražnje ostati prisutne, s mogućnošću daljnje inflacije“, rekao je Ćorić.
Istaknuo je da su prosječne plaće u posljednjih deset godina porasle za 108 posto, dok su se medijalne plaće i mirovine udvostručile.
Ćorić je dodao da se Hrvatska trenutno suočava s visokim geopolitičkim napetostima i posljedicama energetskih šokova koji su zahvatili gotovo sva svjetska gospodarstva.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
