Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odbacila je “zlonamjerna tumačenja” njezine izjave da su nakon Drugog svjetskog rata brojni Hrvati u Argentini pronašli prostor u kojem mogu slobodno isticati zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine, navedeno je u srijedu iz njezina ureda.
“Ta izjava ni na koji način nije u suprotnosti s vrlo jasno više puta izrečenim stavovima o NDH, kao i o doprinosu antifašizma u stvaranju moderne hrvatske države”, navodi se u izjavi za medije kojom je predsjednica reagirala na prozivanje oporbe.
Šef Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u srijedu je oštro osudio izjave hrvatske predsjednice ironizirajući da su u Argentini “prostor slobode” pronašli i mnogi Nijemci pri čemu je nabrojao nacističke ratne zločince Eichmanna i Mengelea, a također i ustaške zločince Antu Pavelića, Dinka Šakića i druge.
Predsjednica odbacuje takvu interpretaciju.
“Samo zlonamjerni mogu iz predsjedničine izjave iščitavati veličanje jednog totalitarnog režima i njegovih predvodnika”, navodi se iz predsjedničina Ureda.
“Tužno je što se ni dan danas ne priznaje žrtva mnogim iseljenicima koji nisu smjeli izražavati domoljublje u svojoj zemlji, težnju za slobodnom i neovisnom Hrvatskom, a koji su za vrijeme bivše Jugoslavije bili zatvarani, proganjani, pa čak i ubijani”, stoji u izjavi.
Primajući u ponedjeljak povelju počasne građanke Buenos Airesa u tamošnjoj gradskoj vijećnici predsjednica je rekla da su “Hrvati u Argentini dijelili sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere” i da su “nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine”.
Saborska zastupnica GLAS-a Vesna Pusić prokomentirala je to riječima da je “nečuveno da predsjednica govori protiv Ustava vlastite zemlje”.
Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250. 000 pripadnika te zajednice, stoji na stranici Državnog ureda za Hrvate izvan domovine i spominje su tri vala iseljavanja.
Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848.
Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između dva rata, između 1918. i 1939. godine, navodi se.
Treći i posljednji val bio je poslije Drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956., kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata, ali i dio ustaške vrhuške.
Bauk je u svojoj kritici rekao da ne generalizira da su svi oni Hrvati koji su prije i nakon Drugog svjetskog rata otišli u Argentinu pripadnici ustaškog pokreta i njihovi dužnosnici, ali je ocijenio da “u kontekstu u kojem je rečeno i posebno nakon nekih izjava poslije toga, predsjednica Republike mora dobro objasniti ovu svoju izjavu”.
Fenix-magazin/SIM/Hina
