Po zadnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj se 16.647 osoba izjasnilo Hrvatima pravoslavcima. Iako se u pravoslavlju Crkva veže za državu, na žalost ti Hrvati, kao pripadnici većinskog narod u svojoj državi, do danas nemaju svoju Hrvatsku pravoslavnu Crkvu (HPC), a manjine u Hrvatskoj poput Srba, Bugara, Makedonaca i Crnogoraca imaju svoju pravoslavnu Crkvu.
To među ostalima piše Andrija Škulić, svećenik i prvi episkop Zagrebačko-Osiječki mons. Dorotej, koji je kao prvi Hrvat i hrvatski branitelj zasjeo na čelu Hrvatske Pravoslavne Crkve.
Hrvatska pravoslavna Crkva, koja je osnovana 03. travnja 1942. godine, je obnovljena je 2013. godine. Sjedište joj je u Zadru. Početkom 2014. Hrvatska pravoslavna Crkva dobiva Dekret-Ukaz od Svetog Sinoda za ponovnu službeno djelovanje HPC, što se označava kao novi početak, a zapravo nastavak djelovanja HPC nakon više od 70 godina od njena osnivanja.
U razdoblju od 1945. do 1990. HPC je prošla slično kao i Hrvatska katolička Crkva. Kao i mnogi katolički svećenici, i pastiri Hrvatske pravoslavne Crkve su nemilosrdno i zločinački pobijeni od strane jugokomunista po naredbi J.B.Tita. Među ubijenima je bio i prvi čovjek tadašnje HPC patrijarh Germogen.
Uspostavom Republike Hrvatske, sam prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je u jednom od svojih govora spomenuo potrebu ponovnog pokretanja HPC-e, jer je od 1945.- 1990. Srpska pravoslavna Crkva neopavdano bila simbol za pravoslavlje u Hrvatskoj.
Unatoč dostavljanju dokumentacije od ožujka 2014. te brojnim zahtjevima, Ministarstvo uprave RH, na čelu sa ministrom Arsenom Baukom, izdaju negativna riješenje i do danas odbijaju priznati HPC u Hrvatskoj.
U međuvremenu, njegova Svetost Patrijarh SB Atanazija Alojzija I iz Bjeloruske pravoslavne Crkva u dijaspori dodjeljuje autonomiju sadašnjoj HPC, te se za episkopa (biskupa) Hrvatske pravoslavne Crkve zaređuje Andriju Skurića kao prvog Hrvata s naslovom Njegovo Visokoprvosvećenstvo Vladika Andrija Bonifacije. Novi episkop u svom prvom obraćanju hrvatskim pravoslavnim vjernicima, što je tada prenio i Fenix, poručio je:„Mi smo Hrvati pravoslavci, nismo Srbi“.
Zahvaljujući upornošću Vladike Andrije Bonifacije, mnoge pravoslavne crkve sklapaju „vanjsko zajedništvo“ ili „intercommunion“ sa Hrvatskom pravoslavnom Crkvom. Među zadnjima, vanjsko zajedništvo je prije nekoliko dana iskazao i Sveti Sinod Grčke pravoslavne Crkve ( G.O.C.). U poslanom dopisu HPC, dostavljena nam je mail adresa na koju im se može pisati (hrv.ipc@gmail.com) i broj telefona (00385 95 54 832) na koji ih se može nazvati.
Fenix / Stjepan Ivan Mandić
Više o nastajanju i problemima HPC u RH pročitajte OVDJE
