„Iako je bečko razdoblje bilo najplodnije u skladateljskom životu Blagoja Berse, izuzetno je malo podataka iz tog vremena o životu i djelovanju ovog značajnog hrvatskog skladatelja, koji je u Beču, uz kratke prekide, boravio od 1896. do 1919. godine, što me je dodatno motiviralo da to istražim i uzmem za temu moje doktorske disertacije“, rekla je predsjednica bečkog Ogranka Matice Hrvatske, pijanistica dr. sc. Željka Caparin u četvrtak u Hrvatskom centru u Beču, na predavanju pod nazivom „Blagoja Bersa u Beču“.
Predstavivši, na vrlo zanimljiv način, život, rad i društvene veze Blagoja Berse (1873. do 1934.) , te njegov značaj za glazbeni život u početku 20. stoljeća, dr. Caparin je napomenula kako je ovaj hrvatski skladatelj u 20-tak godina boravka u Beču, završio studij, djelovao kao glazbeni umjetnik, imao šestomjesečnu turneju po Europi, od Beča i Münchena, preko Nürnberga, Praga i Leipziga do Züricha i Hamburga, te sudjelovao u radu pjevačkih Društava u Sarajevu i Splitu. Kako se je moglo čuti, napisao je izuzetno mnogo djela: opere, brojne orkestralne, komorne, vokalne, klavirske i solo pjesme te glazbu za film.
„Autor je četiri opere, Oganj, Postolar iz Delfta, Jelka, koja je izvedena po prvi put tek prošle godine u Zagrebu i opere La Serva Padrona, koja nikada nije izvedena, a petu svoju operu Raskalnikov, nije uspio dovršiti“, istakla je Željka. Dodala je kako mu je izvedba njegove opere „Postolar iz Delfta“ 1918. godine u bečkoj Volksoperi izuzetno mnogo značila, no da opera, nažalost, nikada poslije nije izvedena u Beču. „No, unatoč toga, cijela Hrvatska mora biti ponosna da je naš skladatelj , i to Slaven, u to vrijeme sutona Austro-ugarske monarhije, dobio mogućnost da predstavi svoju operu u Volksoperi u Beču“, ustvrdila je dr. Caparin.
Napomenula je kako Bersina opera Oganj, koja je praizvedena 1911. u Zagrebu i doživjela senzacionalni uspjeh, a na koju je umjetnik posebno bio ponosan, nikada nije dobila priliku da bude predstavljena Bečanima. Posebno je naglašeno kako je Bersi u umjetničkoj karijeri najviše pomogao hrvatski skladatelj opereta Srećko Albini, koji je od 1902. do 1909. djelovao u Beču kao slobodni umjetnik. Kako je na kraju napomenula predavačica, Blagoje Bersa je u hrvatskoj glazbenoj povijesti ostao zapamćen kao jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske glazbene moderne. Postavio je temelje novom orkestralnom stilu kod nas i bio je majstor instrumentacije.
Doktorsku disertaciju o hrvatskom skladatelju dr. Caparin obranila je na Sveučilištu za glazbu i izvedbenu umjetnost u Beču, što je još jedan doprinosove mlade hrvatske glazbenice s bečkom adresom, promoviranju hrvatskih glazbenika i Hrvatske, izvan njenih granica.
Predavanje je organizirano u sklopu službenog programa Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017., čiji je inicijator austrijsko Ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove, u suradnji s hrvatskim Ministarstvom za europske i vanjske poslove i Veleposlanstvom RH u Austriji. Predavanju su bili nazočni, zamjenik hrvatske veleposlanice u Austriji Branimir Lončar i savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču Domagoj Marić. Dr. Željka Caparin rođena je u Zagrebu, glazbeno se je školovala u Bjelovaru i Zagrebu, gdje je i diplomirala na Muzičkoj akademiji. Poslijediplomski studij klavira završila je na Sveučilištu za glazbu i izvedbenu umjetnost u Beču, gdje je i doktorirala.
Dobitnica je brojnih visokih nagrada na hrvatskim državnim i međunarodnim natjecanjima. U 2012. godini osvojila je „Večernjakovu domovnicu“ u Bad Homburgu u Njemačkoj za najpopularniju hrvatsku glazbenicu u inozemstvu. Nastupa kao solistica i komorna glazbenica u Hrvatskoj i inozemstvu.
Fenix-magazin/Snježana Herek
