Nakon najnovijeg godišnjeg izvješća Transparency Internationala o indeksu percepcije korupcije po kojoj je Hrvatska s 47 bodova na 63. mjestu i dalje u grupaciji zemalja koje se smatraju korumpiranima predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja očekuje da će rezultati biti i gori.
“Očekujem da će rezultati biti i gori ako se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i želja da se okupiraju sve institucije”, izjavio je predsjednik Vijeća Mostov Nikola Grmoja.
Vijeće je, pojasnio je, tražilo da se zadrže ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa tako da može odlučivati o povredi obnašanja dužnosti.
Tražili smo od Sabora i Vlade da se ne prihvati izvješće glavne državne odvjetnice koja je skrivala predmet protiv Plenkovićeve ministrice Gabrijele Žalac i da se krene u njeno razrješenje, ali ništa od toga ne da nije prihvaćeno nego se uopće o tome nije htjelo raspravljati tako da me rezultati TI-a uopće ne čude, istaknuo je.
“Da bismo smo se pomaknuli iz grupe korumpiranih zemalja na ljestvici TI-a trebaju nam neovisne institucije u kojima će se propusti kakve smo mogli vidjeti u Državnom odvjetništvu kažnjavati i u kojima će odgovorni za takve propuste snositi posljedice”, poručio je Grmoja.
Petrović: I dalje među ponavljačima
Hrvatska je i dalje među ponavljačima. Najboljim, ali ipak ponavljačima, kazao je nakon objave indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović.
“Stagnacija je očekivana – praktički otkad je definiran datum pristupanja Europskoj uniji nije uložen ozbiljniji napor da se smanji prostor za korupciju u našoj zemlji. Ogroman pomak učinjen od kad je 2002. godine potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju rezultirao je u idućih deset godina bitnim pomicanjem prema naprijed, no očito je da se to zbivalo prvenstveno zbog pritiska izvana, točnije Europske unije. Onog trenutka kad je taj pritisak nestao hrvatske vlasti su se počele ponašati kao loši đaci koji nakon završetka škole sve knjige pobacaju kroz prozor i otrče se igrati”, ističe Petrović.
No, kaže da bi se iduće godine Hrvatska mogla pridružiti zemljama koje nemaju suštinskog problema s korupcijom, bar u percepciji, jer je u proteklih godinu došao i novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji se spušta na lokalnu razinu, novi Zakon o pravu na pristup informacijama, a tijekom veljače bi trebali dobiti i novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
“S obzirom na to da je većina istraživanja na temelju kojih se računa indeks percepcije korupcije bazirana na analizi zakonodavstva ovi zakoni bi trebali donijeti još nekoliko bodova”, smatra Petrović.
Ranije smo objavili
Hrvatska već treću godinu zaredom stagnira po broju bodova na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), navodi se u godišnjem izvješću svjetske organizacije za borbu protiv korupcije.
Indeks percepcije korupcije (CPI) pokazuje razinu transparentnosti javnog sektora država na skali od 0 do 100.
Države koje imaju indeks niži od 50 bodova smatraju se korumpiranima, a one s više od 51 nekorumpiranima. Hrvatska je ove godine, kao i prošle i pretprošle, na 63. mjestu s 47 bodova, smještena između Malezije, Kube i Crne Gore koje dijele isti broj bodova.
Velika većina država, njih 131, također je prošle godine stagnirala u borbi protiv korupcije. Svoj rezultat poboljšalo je 25, a pogoršalo 23 država.
Hrvatska je 2015. imala 51 bod, a od tada konstantno pada. Od članica Europske unije iza nje su samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Pošto je korupcija većinom skrivena od očiju javnosti te se stoga teško može mjeriti, CPI prati percepciju korupcije javnih sektora država među stručnjacima i predstavnicima poslovnog svijeta. Pritom koristi trinaest neovisnih izvora podataka, među njima one Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma.
Više od dvije trećine država ima manje od 50 bodova, a prosječna vrijednost je 43.
Listu predvode Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova, a u vrhu su i Norveška (85), Singapur (85), Švedska (85), Švicarska (84), Nizozemska (82), Luksemburg (81) i Njemačka (80).
Najgore stoji Južni Sudan s 11 bodova, a ispred njega su Sirija i Somalija (13), Venezuela (14), Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan (16).
TI je u ovogodišnjem Indexu izdvojio Sloveniju koja je pala na povijesno nizak broj bodova, no ipak daleko više od Hrvatske – ima ih 57.
Susjedna država je od prošle godine izgubila 3 boda, a TI kao razloge navodi pritiske na neovisna nadzorna tijela, prijetnje slobodi okupljanja i napade na javne medije.
Bosna i Hercegovina je s 35 bodova na 110. mjestu, a Srbija s 38 na 96. mjestu.
TI upozorava kako je pandemija koronavirusa dala priliku vlastima u svijetu da ne poštuju mjere transparentnosti i guše prosvjede, što je umanjilo povjerenje javnosti u institucije. Imuna nije bila ni Europska unija čije su članice na listi među onima s najmanje korupcije.
TI tako navodi skandal s ‘zlatnim putovnicama’ u Cipru, nepravilnosti u ugovorima s državom u Ujedinjenom Kraljevstvu i javnoj nabavi maski u Njemačkoj, te nenamjenskom trošenju sredstava za borbu protiv covida-19 u Nizozemskoj.
TI, organizacija sa sjedištem u Berlinu, kao neke od najvećih prijetnji demokraciji u prošloj godini navodi represiju prosvjeda u Bjelorusiji, zatvaranje medija i civilnih organizacija u Nikaragvi, nasilje nad prosvjednicima u Sudanu i atentate na borce za ljudska prava u Filipinima.
Upozorava se kako se sustavi provjera i ravnoteža ne ugrožavaju samo u državama sa sustavnom korupcijom i slabim institucijama, nego i u snažnijim demokracijama.
Mnoge države s dobrim rezultatom na CPI-ju i dalje podržavaju transnacionalnu korupciju, dodaje TI.
Fenix-magazin/SIM/Hina
