Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, unutar kojeg je Ravnateljstvo za robne zalihe, poslalo je u srijedu umirujuću poruku da se količine roba u strateškim robnim zalihama kontinuirano popunjavaju, no zastupnik Domagoj Hajduković tvrdi da su količine roba minimalne, piše Hina.
„Popuna nedostajućih količina strateških robnih zaliha obavlja se kontinuirano, sukladno Bilanci, Godišnjem programu i Planu nabave“, odgovorilo je Ministarstvo Hini koja je objavila Vladino izvješće o stanju strateških robnih zaliha 20. travnja.
Hajduković: Količine roba su minimalne
O stanju zaliha Vladu je pitao zastupnik Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) koji u srijedu kaže da su količine roba koje se čuvaju u zalihama minimalne.
„Još nisam dobio odgovor na što je utrošeno 600 milijuna kuna koje su u veljači, odnosno ožujku osigurane za dokup zaliha, ako je to stanje i nakon dokupa, onda su zalihe zaista manje nego sam očekivao“, izjavio je zastupnik.
Smatra da vrijeme u kojem živimo zahtjeva više jer nas očekuju potencijalno, a neke već vidimo, veliki poremećaji u lancima opskrbe.
Sigurno nas očekuju poskupljenja pa bi država sa svojim zalihama trebala osiguravati stabilnost cijena i spriječiti moguće nestašice, ističe Hajduković.
Primjećuje i kako su neke zalihe, primjerice kontejnera, već angažirane, pa se pita – što ako se dogodi nova ugroza?
Vlada je, naime, navela da je od 1153 kontejnera na skladištu robnih zaliha samo 46, ostali su angažirani na Banovini, u Zagrebu…
Propitivanja o dostatnosti izazvali su i podaci o količinama nekih prehrambenih proizvoda, prije svih ulja i vode za piće.
Milatić: Osnovna opskrba za oko 50.000 građana
Kriterije za određivanje vrste i količine roba nedavno je objasnio državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić.
U zalihama se nalaze robe koje bi osigurale osnovnu opskrbu oko 50.000 građana na rok od 15 do 60 dana, rekao je Milatić u Hrvatskom saboru.
Iz Ministarstva pak uvjeravaju da Vlada ima kvalitetnu strategiju o robnim zalihama „što je vidljivo po robama koje čine Bilancu strateških robnih zaliha te po Zakonu o strateškim robnim zalihama“.
Strateške robne zalihe čine prehrambeni (46 posto) i neprehrambeni (54 posto) proizvodi.
U prvoj su skupini žitarice i prerađevine od žitarica, meso i mesne konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, ulje, šećer i drugo, u drugoj naftni derivati, višenamjenske cisterne, plovila, agregati, pumpe, oprema i roba za opskrbu, smještaj i zbrinjavanje stanovništva, te oprema za zaštitu od poplava.
Količinu i kvalitetu roba strateških zaliha redovito kontroliraju službenici Ravnateljstva robnih zaliha, kažu u Ministarstvu.
Nadzor nad upravljanje robnim zalihama provodi Savjet za robne zalihe u kojem su dva gospodarska stručnjaka Slavko Perica i Mladen Šurbek te zastupnici Ante Sanader (HDZ), Danijel Spajić (DP) i Anja Šimpraga (SDSS), odnedavno potpredsjednica Vlade.
Spajić: Savjet se nije sastao od početka ruske agresije
Manje o Vladinim podacima, a više o radu Savjeta i stanju u Ravnateljstvu robnih zaliha govorio je Spajić, Perica i Sanader nisu odgovorili na pozive.
Spajić tvrdi da se Savjet, na njegovu inicijativu, sastao prije tri, možda četiri mjeseca, ali nikako od početka ruske agresije na Ukrajinu, 24. veljače.
„Nije bilo nikakvog sastanka kako bi vidjeli koliko, primjerice, imamo žitarica u silosima i gdje, nedostaje li nam drugih namirnica“, kaže zastupnik koji je u Savjet ušao umjesto Milana Vrkljana, nakon što je ovaj napustio Domovinski pokret.
Tvrdi i da je u Ravnateljstvu za robne zalihe „vrlo nesređena situacija“, brine ga što nema ravnatelja.
„To je zabrinjavajuće, pogotovo u ovoj svjetskoj krizi, to samo pokazuje koliko se o tome ne vodi briga“, izjavio je Spajić kojemu je očito promaknulo da je Vlada prije nešto više od mjesec dana, 8. travnja, Anju Bagarić imenovala ravnateljicom Ravnateljstva za robne zalihe na mandat od četiri godine.
Fenix-magazin/SČ/Hina
