Hrvatska matica iseljenika (HMI) predstavila je u srijedu 65. Hrvatski iseljenički zbornik 2020., koji na oko 350 stranica donosi priloge 32 autora i progovara o krucijalnim pitanjima hrvatskoga iseljeništva.
Dvije najvažnije tematske cjeline su 30. obljetnica Hrvatskog sabora u neovisnoj Hrvatskoj te predsjedanje EU-om. Zbornik čini osam odvojenih cjelina – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost i Nove knjige, koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Sažeci su prevedeni na engleski i španjolski jezik, rečeno je na predstavljanju godišnjaka.
Ravnatelj HMI-ja Mijo Marić je naglasio da se Zbornikom povezuju Hrvati s četiri kontinenta, odnosno iz 20 zemalja svijeta, kojim se predstavlja hrvatsko stvaralaštvo 21. stoljeća.
Napomenuo je kako se u zborniku mogu naći i najave događaja od kojih su neke povijesnog značaja, ali u pravilu se sve veže za život hrvatskih iseljenika. Godišnjak također, dodaje Marić, proslavlja svoju 65. obljetnicu.
“To je zbir promišljanja hrvatskih iseljenika i svega onoga što karakterizira njihov život, a istodobno se predstavlja i Hrvatska u sadašnjosti. Spomenut ćemo samo promišljanja o hrvatskome kulturnom zajedništvu 2020. kada Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, predsjeda Vijećem Europske unije, dok istodobno Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture”, ustvrdio je.
Marić je ocijenio kako je Hrvatska u samo 30 godina svoje samostalnosti, postala značajan europski faktor. Dodao je da se zbornik bavi i pitanjem ekonomskog iseljavanja stanovništva te naveo zemlje u koje se mladi najviše iseljavaju – Njemačku, Irsku i druge.
“Zbornik donosi pregršt zanimljivosti i tema iz Hrvatske i iseljeništva, kojemu je i namijenjen”, kazao je Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Kao glavne teme izdvojio je 30 godina hrvatskog suvremenog parlamentarizma te predsjedanje EU-om.
“Zapravo je to 30 godina hrvatske demokracije i, možemo reći, suvremene države. U Hrvatskome saboru u posebnoj kvoti zastupljeni su i iseljenici, što je prvi put u povijesti te institucije koja svoje korijene bilježi još u 13 stoljeću”, rekao je Holjevac.
Naglasio je kako je druga tema Zagreb koji je, predsjedajući EU-om, postao simbolično i zaista glavni grad većine Europe. “Te dvije činjenice sažimaju posljednjih 30 godina hrvatske povijesti i put kojim je prošla”, zaključio je Holjevac.
Dodao je kako mnogi Hrvati žive u drugim europskim zemljama, posebno u Njemačkoj ili Irskoj, pa im je Zagreb ponovno glavni grad, iako su privremeno izvan hrvatskih granica.
Fenix-magazin/IM/Hina
