Izišao je novi broj časopisa Hrvatske matice iseljenika ‘Matica’ za studeni 2018., donoseći obilje priloga iz bogate kulturne i društvene ponude hrvatskih zajednica iz brojnih zemalja svijeta od Amerike do Australije i Novoga Zelanda, kao i europskih zemalja.
Na stranicama ovog jedinstvenog časopisa birani su prilozi o umjetničkom stvaralaštvu u domovini te novosti iz Vladina sektora posvećenog iseljeničkoj tematici kroz fokusiranje na projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Lijepe Naše.
Priloge su pisali, uz darovite volontere iz hrvatskih iseljeničkih zajednica s udaljenih meridijana, vrsni domaći i inozemni publicisti poput Željka Holjevca, Sanje Vulić, Branka Hećimovića, Ivana Milčeca, Zvonka Ranogajca, Marijane Kremer, Vlatka Marića (Francuska), Franje Bertovića (SAD, Kanada)i Franje Harmata (Australija, Novi Zeland), Šimuna Šite Ćorića, itd. Potonji istaknuti publicist s višegodišnjom švicarskom adresom fokusira se na izazove Hrvata u Bosni i Hercegovini s obzirom na netom provedene izbore. Uz institucije RH i dužnosnike hrvatskog naroda u BiH, nama je sada svima po svijetu, slaže se u svome tekstu kolumnist Ćorić s kardinalom Puljićem, zalagati se za istinu o Hrvatima u BiH, kako bi međunarodna javnost i svjetski moćnici shvatili da se Hrvatima ondje doista krše ustavom zajamčena prava, izigravanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma koji garantiraju konstitutivnost za sva tri naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe u Bosni i Hercegovini.
Uz stalne kolumniste, izdvajamo rubrike usredotočene na Strateško partnerstvo Hrvatske s Francuskom, budući dvije zemlje razvijaju snažne veze koje su posebno oplemenjene dvama velikim festivalima, koji su nam ojačali suvremeno europsko kulturno zajedništvo posljednjeg desetljeća. Najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Uniji – onoj u Njemačkoj posvećeno je više kvalitetnih priloga koji opisuju manifestacije kao što su Hrvatski dan u Filderstadtu te Hrvatski tjedan u Duisburgu i slično. Tu je i prikaz knjige dr. sc. Tade Jurića pod naslovom „Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?” u nakladi Školske knjige.
Čitatelji će uživati i u ekskluzivnom intervju glazbenika bračnoga para Dinke Migić-Vlatković i slavnoga Radovana Vlatkovića, koji je u Njemačkoj nedavno ovjenčan prestižnom nagradom. Pobliže, od dvije najveće europske nagrade Opus Klassik u Berlinu – hornist Radovan Vlatković osvojio je nagradu za najbolji album glazbe iz 19. st.
Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović s kojom je razgovarala Lada Kanajet Šimić.
Naime povod intervju je sudjelovanje HKM Berlin u multimedijskom međunarodnom projektu ‘Igračka u srcu‘ Hrvatske matice iseljenika i suradničkih prekooceanskih hrvatskih škola te jedna naljepnica. Naime, naljepnicu s natpisom „MI GOVORIMO HRVATSKI“ i prepoznatljivom šahovnicom u podlozi posljednjih mjeseci može se uočiti u Berlinu i okolici na nekim automobilima, kao i u mnogobrojnim domovima berlinskih Hrvata, a jedan od njezinih duguljastih oblika može se koristiti i kao dočitnica. Ova sjajna ideja potekla je iz Hrvatske katoličke misije Berlin, a samo je dio kreativnih ideja za poticanje očuvanja hrvatskoga jezika koje je od lanjskoga rujna Misija pokrenula.
Osim župnika rođenog Berlinčanina fra Edvarda Sokola, koji je podržao ne samo ideju nego i njezinu realizaciju, najistaknutiju ulogu u ovome hvalevrijednome projektu ima gospođa Anica Krstanović, predsjednica Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin.
Ova Krstanovićeva uspješna voditeljica odjela Business Intelligence, ugledne njemačke konzultantske tvrtke, od najranijeg djetinjstva je aktivni član različitih kulturnih, pastoralnih, humanitarnih grupacija, a odgovornosti na različitim poljima djelovanja u HKM Berlin preuzela je već kao maturantica, kasnije studentica te konačno akademski obrazovana građanka Berlina. Radovi naše djece rođene u Berlinu koja su sudjelovala u projektu ‘Igračka u srcu‘ bit će izloženi u Hrvatskoj matici iseljenika u finalnom programu u Zagrebu 4. prosinca 2018. Hrvatske misije u Njemačkoj, pa tako i berlinska, već desetljećima okupljaju najveći broj Hrvata u iseljeništvu, ne samo na sv. misama, nego i u pastoralu te različitim kulturnim aktivnostima.
Čitatelji će uživati i u prikazima knjiga Ivana Aralice, ali i vijestima o novijim prijevodima hrvatske književnosti na velike svjetske jezike. Publicisti iz iseljeništva usredotočeni su na tekstove o filantropskim aktivnostima našijenaca iz inozemstva poput priloga o stipendijama iz SAD-a. Sve u svemu, ‘Matica‘ vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela.
Novi broj ‘Matice‘ za studeni posvećen je 180 godišnjici rođenja velikana hrvatske književnosti i kulture – Augustu Šenoi.
Fenix-magazin/Danica Matković
