Prvi svezak Izabranih djela hrvatskoga književnika Slavka Kolara, koje je priredio Mario Kolar, objavila je Matica hrvatska u svojoj knjižnici Stoljeća hrvatske književnosti.
Prva knjiga donosi novele, poput Političke večere, Ženidbe Imbre Futača i Breze, dramu Svoga tela gospodar, autobiografske zapise, članke i pismo Upravi Društva književnika Hrvatske od 17. travnja 1951., kojim odgovara na optužbe Miroslava Krleže.
Priređivač ističe da je Slavko Kolar jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca ruralne tematike i satiričke orijentacije koji je uvjerljivo i slojevito prikazivao hrvatsko selo, posebice hrvatskoga seljaka, učinivši ga jednakopravnim likom s učiteljima, pravnicima, političarima, umjetnicima i ostalim mahom urbanim likovima koji su dotad dominirali hrvatskom književnošću.
Autentičnosti prikazivanja ruralnih miljea bitno je pridonijela i slojevitost Kolarova jezika, napominje priređivač i dodaje kako je uz vlastite novoizmišljene frazeme Kolar rado koristio narodne izreke i poštapalice, a još češće dijalektalno kajkavski stilizirao govor likova.
Kolarova novelistika s kajkavskim elementima, uz pojedina Krležina prozna djela, predstavlja glavnu premosnicu u kontinuitetu pojavljivanja kajkavštine u postilirskoj hrvatskoj prozi, napominje priređivač.
Ocjenjuje kako važno mjesto u kontekstu kajkavske književnosti pripada i drami Svoga tela gospodar kao jednoj od prvih poslijeratnih kajkavskih drama.
Među Kolarovim autobiografskim zapisima, naglašava, odabrani su oni koji daju najzaokruženiju sliku o njegovu životu i govore o njegovim ključnim djelima.
Uvršteni su eseji i kritike (Dinko Šimunović, Zmijski skot, nagrađeni roman DHK-a i Pjesnik neopjevana kraja), koji ga prikazuju kao vrlo pomnog i strogog prosuditelja književnih djela, napominje priređivač i dodaje kako ga članak Pouke iz grešne prošlosti te pismo Društvu književnika od 17. travnja 1951. prikazuju kao beskompromisnog polemičara, čak i s najmoćnijim akterima onodobnog kulturnog života, poput Miroslava Krleže.
Autor je pripovijesti za djecu te televizijskih i filmskih scenarija. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske 1946.–1948. i predsjednik Društva hrvatskih književnika 1947.–1951.
Pripovjedač i dramski pisac Slavko Kolar rođen je 1891. u Palešniku kraj Garešnice, a umro je u Zagrebu 1963.
Fenix-magazin/MD/Hina
