Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH-Wi) organizirala je radionicu na temu Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine.
Hrvatski grad Rijeka je Europska prijestolnica kulture 2020. godine.
To je događaj koji će s svotom od preko 30 milijuna eura omogućiti kulturno-ekonomske transformacije starih struktura, ali i novi pogled na talijansko-hrvatske granične odnose u prošlosti i sadašnjosti. Poticaj za novo ispitivanje napetih međukulturnih veza Italije i Hrvatske dolazi također iz konferencije 100 godina nakon Fiume – rasprave o Gabriele D’Annunzio , a koja se održala u vili Vigoni na jezeru Como u studenom 2018. godine.
Odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata političke su se sile u Europi ponovno formirale nakon što su se propadala stara carstva poput Dunavske monarhije i pojavile su se nove, ponekad više i manje dugovječne države. U tom je kontekstu Fiume, današnja hrvatska Rijeka, postala mjesto novog osvajanja. Grad u Kvarnerskom zaljevu zauzeli su D’Annunzio i njegovi fašistički sljedbenici paralelno s Pariškom mirovnom konferencijom 1919. godine. Uslijedile su spektakularne povorke i militantna proglašenja koja su nagovještavala fašizam u Europi. Rijeka je ostala pod D’Annunziovom vladavinom šesnaest mjeseci. Danas (2020.) 100 godina kasnije Fiume / Rijeka služi kao pozornica za mobilizaciju masa, nudi brojna polazišta za kritičko i interdisciplinarno razmišljanje o ambivalentnom odnosu Italije i Hrvatske u suvremenoj Europi. U polju napetosti između samoodređenja i vanjskog određenja, Italofilije i -fobije, egzila i višejezičnosti, nacionalizma i transkulturalnosti postoje različite, a dijelom i antagonističke perspektive.
Što vi hoćete, dobit pare ili dat ideje?
Javna tribina/radionica u Wiesbadenu odvijao se ne bez utjecaja dramske instalacije koja je postavljena na riječkom Korzu od 8. do 15. siječnja 2020. Redatelja Marin Lukanović je postavio intrigantni performans: “Što vi hoćete, dobit pare ili dat ideje?”, a koji prezentira misli i razmatranja o položaju umjetnika u društvu te povezanim temama. Kao i u toj instalaciji, nastaloj iz intervjua s dvadesetak kulturnih i kreativnih radnica i radnika iz Rijeke i Primorsko-goranske županije, u Wiesbadenu su izdvojeni tekstovi iz časopisa Riječ te razmatranja o položaju kulture u društvu, odnosu prema radu, obrazovnim politikama u kreativnoj domeni, prekarijatu, vrednovanju rada, stavu publike prema kulturi, te srodnim temama hrvatskih migranata u Njemačkoj i njihovih kulturnih veza s Domovinom.
Radionica HKZ/OMH-Wi imala za cilj istražiti djelovanje Zajednice na primjeru dobre prakse i pružiti izvještaj o različitostima, te izraditi preporuku u pogledu upravljanja različitostima u vlastitim radovima na polju kulturnih i kreativnih istupa na lokalnom i europskom nivou i identificirati prenosive modele za unapređenje suradnje.
HKZ/OMH-Wi želi približiti svojim članovima i prijateljima saznanja i poruke ovog programa. Riječki kulturni, povijesni i literarni sadržaj prisutan je u radu HKZ/OMH-Wi i trajno pohranjen u časopisu Riječ. Tako tekstovi Grad na Rječinin Kozmopolitizam na istočnoj obali Jadrana, 100 Jahre nach Fiume kao i literarna tribina posvećena povijesnom romanu Nedjeljka Fabria govore o kulturnom angažmanu Zajednice. N. Fabrio u romanu
Vježbanje života prikazuje zbivanja od 1820. do 1955. godine u Rijeci. Na podlozi povijesnih zbivanja ispričane su obiteljske kronike dviju obitelji, talijanske i hrvatske.
Rijeka – Europska prijestolnica kulture ostati će u programu HKZ/OMH-Wi 2020. godine kao posebno vrijedan kulturni događaj koji svojim sadržajem će obogatiti djelovanje jedne zavičajne udruge u SR Njemačkoj. Tako će najavljena antologija Rijeka Erlesen postati djelo inspiracije za rad i susrete u Hrvatskoj čitaonici u Wiesbadenu – najavio je Ivica Košak, urednik časopisa Riječ.
Jela Šare, tajnica HKZ/OMH-Wi, predstavila je studijsko putovanje u Rijeku koje organizira Pučkog veleučilišta (Volksbildungswerk Klarenthal e.V. ) iz Wiesbadena. Europska prijestolnica kulture 2020. godine je mjesto gdje umjetnost i kultura susreću prirodu, more i kulinarske užitke – naglasila je Šare.
Okupljenim sudionicima obratio se s pozdravnim riječima i dobrim, novogodišnjim željama i gospodin Vedran Konjevod, generalni konzul RH u Frankfurtu. Pozitivno djelovanje jedne zajednice nije sama po sebi razumljivost koja će dovesti do masovnog okupljanja. Neke zajednice u regiji su nestale. Obnavljanje društvenog rada i hrvatske nastave rada u gradovima s velikom populacijom hrvatskih iseljenika biti će vrlo teško, ako se taj rad jednom prekine. Zanimanje za kulturu je bitno uporište u sjećanju i povezivanju na rodni kraj.
Fenix-magazin/MD/Ivica Košak
