Samo šest posto hrvatskih građana redovito se bavi sportom, no rast fitness industrije je usprkos tome stabilan zahvaljujući angažmanu najmlađe populacije, donosi nova analiza aplikacije Zoyya.
Hrvatska je jedna od najneaktivnijih zemalja u Europskoj uniji, što potvrđuju i aktualni statistički podaci. Čak 70 posto građana nikada se ili vrlo rijetko bavi bilo kakvim oblikom tjelesne aktivnosti i tek ih 9 posto vježba u fitness centrima, no pokušaji za poboljšanjem te statistike su sve brojniji.
Domaća fitness industrija u proteklom je desetljeću u porastu i polako se približava europskom prosjeku. Prema grubim procjenama, u Hrvatskoj trenutno djeluje 400-injak registriranih fitness centara, poznate franšize teretana sve se više šire po gradovima, a one u najvećim sredinama često su pretrpane u popularnim terminima između 17 i 22 sata.
Usprkos negativnim brojkama, korisnika ne nedostaje. Podaci Eurobarometra govore kako se vježbanjem najviše bave najmlađi, koji shodno tome i najviše pune teretane.
Samo 19 posto muškaraca u dobi od 15-24 godine nikada ne vježba, a i žene u toj populaciji bilježe najmanji prosjek neaktivnosti u odnosu na ostale, ukupno 54 posto. Gotovo 71 posto studenata redovito se bavi tjelesnom aktivnosti, čime se nove generacije potvrđuju kao puno svjesnije u tom pogledu.
Takvi rezultati idu u korak s europskim trendovima. Ovogodišnje istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je astronomski skok članarina u teretanama diljem zemlje u usporedbi s 2022. godinom, a najveći rast čini dobna skupina korisnika do 34. godine starosti.
Najveći problem za Hrvate svakako je masovna neaktivnost starije populacije. Velika većina umirovljenika uopće se ne bavi fizičkom aktivnosti ili sportom, njih 90 posto. Čak 86 posto muškaraca i 90 posto žena starijih od 55 godina nikada ne vježba.
To značajno snižava hrvatski prosjek fizičke aktivnosti stanovništva, koji je za osam posto slabiji od prosjeka Europske unije. Općenito, Hrvatska ponešto kaska za Europom u svim dobnim kategorijama, osim mladih muškaraca, koji su za osam posto aktivniji od svojih vršnjaka u drugim zemljama.
Hrvati kao glavni razlog neaktivnosti navode nedostatak vremena, njih 42 posto, dok ih 28 posto priznaje nedostatak motivacije i volje. Mlađa populacija logično ima više vremena i elana na raspolaganju, posjeduje biološku prednost, a i vješto barata digitalnim alatima koji štede vrijeme. To je pogotovo vidljivo u fitnessu, u obliku online rezervacija termina do automatiziranih sustava članarine.
Hrvatska, dakle, posljednjih godina pokazuje da posjeduje rastuću infrastrukturu potrebnu za podizanje aktivnosti vlastite populacije. No, izuzev najmlađeg dijela demografskog kolača, nema naviku kontinuiranog bavljenja sportom i pred njom je još puno posla u podizanju svjesnosti o važnosti fizičke aktivnosti.
Fenix-magazin/MMD/Andrija Golub
