Hrvatska i Bugarska jedine su članice EU gdje je kupovna moć građana za više od 40 posto niža od prosječne kupovne moći EU.
Paritet kupovne moći u Hrvatskoj već se tri godine drži na 59 posto prosjeka EU, Bugarska se digla na 53 posto, dok je Rumunjska pretekla Hrvatsku za dva postotna poena i njezina je kupovna moć na 61 posto prosjeka. U tri godine najveći pomak zabilježen je u Rumunjskoj, Litvi i Estoniji, dok je pad kupovne moći za tri postotna poena evidentiran u Austriji i Belgiji te za 7 postotnih poena u Grčkoj, donosi Večernji list.
Stvarna individualna potrošnja (AIC) pokazuje vrijednost robe i usluga koji su dostupni građanima neke države, neovisno o tome kupuju li ih sami ili ih je osigurala država.
Najveća je kupovna moć u Luksemburgu, Njemačkoj i Austriji. Po tom pokazatelju hrvatski građani žive dva puta lošije od Nijemaca ili Austrijanaca, a standard Slovenaca, Čeha i Slovaka za četvrtinu je jači, piše Večernj list.
Fenix-magazin/SIM/Večernji list
