Hrvatska danas, 33. godinu od uspostave samostalne, slobodne, suverene i demokratske Republike Hrvatske, slavi svoj Dan državnosti.
Na današnji dan prije trideset i tri godine je konstituiran prvi demokratski višestranački Hrvatski sabor koji je izabran voljom naroda, a prvi predsjednik mu je bio dr. Žarko Domljan.
Uz izabranog predsjednika države dr. Franju Tuđmana, svečanoj konstituirajućoj sjednici su uz zastupnike nazočili i crkveni velikodostojanstvenici te brojni uzvanici domovinske i iseljene Hrvatske.
https://youtu.be/pxWg8C1jUGA
Predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio se tada nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski Državni Sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.
Bio je to povijesni dan koji je ostao u trajnom sjećanju svim Hrvatima i hrvatskim građanima koji su prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu.
Nakon uspostave Hrvatskog sabora, predstojale su teške godine nametnutog rata u kojem je hrvatski narod, uz ogromne žrtve i razaranja, pobijedio jugo-srpske agresore.
Hrvati su na krilima svojih hrvatskih branitelja stvorili svoju međunarodno priznatu državu Hrvatsku, a ona će, kako je tada rekao dr. Franjo Tuđman, biti onakva kakvom je sami napravimo.
Na žalost, ona još nije onakva kakvu bi većina Hrvata željela, ali ona se stvara i ona je i ovakva naša Hrvatska.
Vraćanje 30. svibnja
Hrvatska četvrtu godinu zaredom Dan državnosti proslavlja 30. svibnja. Prije četiri godine taj je datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni blagdan i neradni dan.
Valja podsjetiti kako je odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja donijela Vlada premijera Andreja Plenkovića nakon što je 19 godine ranije, u jeku nikad prihvaćene detuđmanizacije hrvatskog društva, Vlada premijera Ivice Račana, na prijedlog HSLS-ova zastupnika Ive Škrabala, promijenila taj datum na 25. lipnja.
Taj “Škrabalov” Dan državnosti nikada istinski nije prihvaćen u Hrvatskoj, a pogotovu ga nisu prihvatili Hrvati u isljeništvu koji su godinama Dan hrvatske državnosti čestitali i proslavljali kao i danas, 30. svibnja.
Svima kojima Hrvatska leži na srcu, svima onima koji je vole i poštuju svoju domovinu Hrvatsku, sretan Dan hrvatske državnosti!
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić / Hina
