Na kraju devetosatne saborske rasprave o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU, tzv. ‘lex Perković’, ministar pravosuđa Orsat Miljenić još jednom je poručio kako su izmjene rezultat dogovora s Europskom komisijom te kako je izvjesno da će EK prekinuti proceduru uvođenja sankcija. Oporba je tvrdila da će Hrvatska, unatoč ukidanju vremenskog ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga, ponovno doći u sukob s Europskom komisijom, zbog činjenice da zastara umjesto fakultativnog postaje obligatornim razlogom za odbijanje izručenja.
Ništa drugo se od strane EK nije postavilo osim ovog datuma ograničenja. Nema niti jednog drugog uvjeta, ničeg drugog na stolu nije bilo. EK nikada nije postavila pitanje zastare, ustvrdio je Miljenić. Ponovio je da se zastara kao obligatorni razlog u zakon uvodi radi veće pravne sigurnosti. Obligatornu zastaru ima 13 drugih zemalja, počevši od Njemačke, i to EK ne smeta. Smatramo da je pravna sigurnost veća ako propišemo uvjete kada će se tko izručivati, nego ako sudu ostavimo da odlučuje hoće li nekog izručiti ili ne. Ovo je bitno za vladavinu prava i zato smo tako stavili, poručio je Miljenić. Ponovio je i da je 1. siječnja, kao datum primjene europskog uhidbenog naloga bez vremenskog ograničenja, dogovoren s EK.
Oporbeni zastupnici optužuju da obligatorna zastara dodatno štiti od izručenja bivšeg dužnosnika jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića, kojega njemačko pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića. Ante Babić (HDZ) Miljenića je podsjetio da je premijer Zoran Milanović prošlog tjedna protumačio kako je Perkovića nemoguće izručiti bez ustavnih promjena jer je u tom predmetu u Hrvatskoj nastupila zastara. Da Vlada predloženim zakonom ograničava pravosuđe, uvjeren je i Davorin Mlakar (HDZ). Mi ovdje nismo hrpa štrumpfova kojima ste došli otkriti Ameriku. Ima ovdje i drugih ljudi koji su sudjelovali u pregovorima, rekao je Mlakar.
Saborska oporba također poručuje kako ne vjeruje tvrdnjama Vlade da će ukidanje vremenskog ograničenja za primjenu europskog uhidbenog naloga dokinuti proceduru uvođenja sankcija Hrvatskoj koju je pokrenula EK-a. Dragutin Lesar ne vjeruje ni namjerama vladajućih kad je riječ o ustavnim promjenama kojima bi se ukinula zastara za teška ubojstva. Što ako ostvarite svoje prijetnje i izmijenite Ustav prije nego što ovaj zakon stupi na snagu i nakon toga počnu u Hrvatskoj neki procesi koji postaju prepreka za ispunjavanje europskog uhidbenog naloga, upitao je Lesar. Ustvrdio je da su kroz slučaj ‘lex Perković’ Sabor i hrvatska javnost postali taoci taštine i inata pojedinaca, prije svega premijera. Sumnju u namjeru ustavnih promjena izrazio je i Boro Grubišić (HDSSB).
Josip Kregar (SDP) kazao je, pak, da se zakon ne mijenja zbog osjećaja sramote ili prebacivanja krivnje, nego zato što je Vlada svjesna rizika koji bi donijela daljnja natezanja s EK. Damir Kajin (IDS) kazao je kako ga vrijeđaju tumačenja da premijer Milanović štiti udbaše i ubojice iz vremena komunizma. Milorad Pupovac (SDSS) oporbu je prozvao da “udara po ‘lex Perkoviću’ kao po mrtvom magarcu”. U Saboru se istodobno raspravlja o izmjenama zakona te o prijedlogu grupe zastupnika iz HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatskih laburista da se ‘lex Perković’ potpuno stavi izvan snage te o prijedlogu nezavisne zastupnice Jadranke Kosor koja je zatražila da se izbriše isključivo odredba s vremenskim ograničenjem.
U prijepodnevnom dijelu sjednice HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar zatražio je da se izmijenjeni “lex Perković” stavi izvan snage i povuče potpuno i bez odgode, što je u sabornici izazvalo buru replika i uvreda između vladajućih i oporbe. Predložili smo da se izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji stave izvan snage, čime bi se vlada dovela u poziciju kakvu je imala 2010. kada su na snazi bile odredbe koje su išle u prilog tezi da je Hrvatska ispunila uvjete za pristupanje EU-u, objasnio je Mlakar HDZ-ov prijedlog. HDZ time, kazao je, pokušava spasiti obraz Republike Hrvatske i umanjiti nastalu štetu.
SDP-ov zastupnik Peđa Grbin odgovorio mu je kako bismo prihvaćanjem HDZ-ova prijedloga došli u ozbiljne probleme s Europskom komisijom (EK) jer bismo tek tada postali neusklađeni s EU-om. Ne znam zbog čega vladajući žele zaštititi 23 agenta jugoslavenske Udbe koja su činila zločine na čelu s Perkovićem, osim ako nisu u rodbinskoj vezi, upitao je HDZ-ovac Josip Đakić. Podupro ga je njegov stranački kolega Ante Babić. Zašto želimo prijevarama zbog udbaša poručiti da smo prevarantski Bizant, da smo jedna šibicarska država?, upitao je.
To je izazvalo SDP-ova zastupnika Nenada Stazića koji je HDZ-ovcima poručio da tako govore predstavnici stranke kojoj se sudi zbog lopovluka, krađe i zbog toga što je pokrala vlastiti narod. Braniti zemlju vani, htjeti da ona bude jednakopravna s drugim članicama EU-a, to za vas predstavlja sramoćenje zemlje, a krasti vlastiti narod i vlastitu zemlju, to vama valjda služi na čast, nastavio je Stazić. Hrvatskoj, ustvrdio je, ne prijete sankcije. Iako ste vi lobirali za te sankcije, iako ste bili zluradi, iako ste se veselili tim sankcijama, poručio je HDZ-ovcima. Mlakar mu je odgovorio kako je ruka pravde spora i dostižna te kako će razgovarati o nekim drugim predmetima u nekom drugom vremenu.
Vlada štiti udbaše, ubojice i one koji su sudjelovali u teroru države protiv svojih vlastitih građana. Vlada je odlučila da takve neće izručiti ruci pravde bez obzira na to u kakvom se društvu nalazi, pa makar to bilo civilizirano društvo EU-a, nastavio je Mlakar, na što ga je potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec opomenula da tako ne govori. Vladin prijedlog na početku sjednice kratko je predstavio ministar Miljenić, ponovivši kako i dalje smatra da je Hrvatska dovedena u nepovoljnu situaciju zato što druge zemlje imaju ograničenje. Pokušalo se, kaže, sanirati tu situaciju, ali nije išlo, pa se morao promijeniti zakon.
Nije točno da je Republika Hrvatska stavljena u neravnopravan položaj, sami smo se stavili u taj položaj, uzvratio je ministru laburist Branko Vukšić. Upitao ga je i zašto se, kad su nastali veliki problemi s EK, inzistiralo na promjeni dogovorenog 2010., odnosno zašto se inzistira na 1. siječnja. To nije spašavanje vojnika Ryana, već spašavanje ugleda premijera Milanovića, ali to je teško, to je nemoguća misija, ustvrdio je Vukšić.
Riječ je o zakonu koji je Sabor izmijenio tri dana prije nego što je Hrvatska postala članicom EU-a. Izmjenama je u Zakon unesena odredba prema kojoj se europski uhidbeni nalog (EUN) ne primjenjuje na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. EUN se tako nije mogao primijeniti na 25 naloga koji su od srpnja stigli u Hrvatsku, a među njima ni na njemački zahtjev za izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne policije Josipa Perkovića, kojega se tereti za organiziranje ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića.
