Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković zahvalio se u srijedu karaševskim Hrvatima na „ustrajnom“ čuvanju hrvatskog identiteta, istaknuvši da je riječ o jednoj od najstarijih, ali i najbolje organiziranih hrvatskih manjina, čime je zaključio svoj dvodnevni posjet Rumunjskoj.
„Htio bih vam se zahvaliti što tako ustrajno čvrsto čuvate hrvatski identitet, jezik, tradiciju, naše običaje, našu vjeru“, kazao je Jandroković u Karaševu, najvećem većinski hrvatskom mjestu u Rumunjskoj u kojemu Hrvati čine četiri petine od oko 3200 stanovnika.
„Vidim jednu snagu, energiju, ljubav i prema Hrvatskoj i prema hrvatskom jeziku, tradiciji, običajima. Vi ste ih sačuvali od 14. stoljeća, siguran sam da ćete ih čuvati i u budućnosti. U tome ćete imati našu punu podršku“, dodao je, pohvalivši ponovno politiku rumunjskih vlasti prema hrvatskoj manjini.
Hrvati u rumunjskom dijelu Banata najistočnija su hrvatska manjina i jedna od najstarijih hrvatskih iseljeničkih zajednica.
Nije sa sigurnošću poznato podrijetlo karaševskih Hrvata, ali pretpostavlja se da su došli iz sjeverozapadne Bosne, a po nekim tumačenjima iz okolice Kreševa od čega bi Karaševo bilo izvedenica. Karaševski Hrvati poznati su i pod nazivima Krašovani te Karaševci.
Nakon Karaševa Jandroković je posjetio obližnja sela Klokotić i Lupak, gdje je kazao kako su karaševski Hrvati “jedna od najstarijih, a prema onome što sam vidio i jedna od najorganiziranijih” hrvatskih manjina.
Suživot s Rumunjima
Slomom komunizma u Rumunjskoj Hrvati su priznati kao nacionalna manjina pa za njih vrijedi i poseban izborni zakon.
Predstavnik Hrvata kako bi ušao u Zastupnički dom rumunjskog parlamenta mora dobiti najmanje 10 posto glasova od zastupnika izabranog s redovne liste. Trenutno je jedan od 330 parlamentaraca u Zastupničkom domu rumunjskog parlamenta i predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj Slobodan Ghera iz Karaševa.
Ghera je u Karaševu dočekao Jandrokovića, a istaknuo je da Hrvati žive u tom mjestu više od sedam stoljeća, dok je hrvatska manjina “most koji veže dvije države”.
Predsjednik Županijskog vijeća Karaš-severinske županije Romeo Dunca kazao je okupljenima da će županija nastaviti podržavati napore za očuvanjem hrvatske manjine.
Načelnik općine Karaševo Petar Bogdan apostrofirao je, kao i drugi politički predstavnici karaševskih Hrvata, da kao manjina žive „u dobrom suživotu s rumunjskim narodom i drugim manjinama u županiji i u dobrom odnosu s rumunjskim vlastima“.
Isto nam je rekao i sedamdesetjednogodišnji umirovljenik Nikola Paun, dugogodišnji član lokalnog kulturno umjetničkog društva “Karaševska zora”.
“Izvanredni su odnosi s Rumunjima. Mi se poštujemo i surađujemo jedni s drugima. To je bitno… Kako se kaže – sloga”, rekao je.
Radio je i u Hrvatskoj od 1996. do 2004., točnije u Splitu i Drnišu. Ističe kako to nije rijetkost i da dosta Krašovana radi u Hrvatskoj, ponajviše u Zagrebu i Dalmaciji.
“Matična zemlja nas je primila širokih grudi. Dobili smo putovnice i domovnice. Radili smo i zaradili”, kaže.
S Jandrokovićem su u saborskoj delegaciji bili Ivana Posavec Krivec, predsjednica kluba zastupnika Socijaldemokrata i voditeljica izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini SEECP (Proces suradnje u jugoistočnoj Europi) i saborski zastupnik HDZ-a Andro Krstulović Opara.
Posavec Krivec je Krašovanima obećala da će se Sabor boriti za poboljšanje njihovog statusa.
„Vjerujte da imate u nama partnera i saveznika, da ćemo po povratku u Domovinu svojim djelovanjem učiniti da vi ovdje lakše živite i da dobijete više sredstava“, kazala je.
Krstulović Opara je kazao kako je „nevjerojatno koliko je vaša lekcija potrebna Hrvatima u Domovini da bi znali ljubiti, čuvati svoju zemlju, svoj identitet i svoju povijest“.
„Cijeniti, čuvati, voljeti Hrvatsku, ali i poštovati svoju zemlju u kojoj živite je nevjerojatna vrijednost“, dodao je.
Obrazovanje na hrvatskom jeziku
Hrvatski je materinji jezik više od 70 posto stanovnika Karaševa i oko 90 posto stanovnika Lupaka. Obje općine su dvojezične.
Javni natpisi iskazani su i na hrvatskom jeziku, a obje općine imaju vrtiće i škole na hrvatskom jeziku.
U Karaševu djeluje od 1997. i dvojezična gimnazija.
Ukupno u Rumunjskoj postoji sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda i tri od 1. do 8. razreda.
Lektorat za hrvatski jezik osnovan je 1994. na Sveučilištu u Bukureštu, a 2008. pretvoren je u Katedru za hrvatski jezik i književnost. Na temišvarskom Sveučilištu “Zapad” otvoren je 2017. Lektorat za hrvatski jezik.
Ana Filka, rodom iz obližnjeg Nermića, učiteljica je u Karaševu već 38 godina, a trenutno je i školski inspektor za sve manjinske škole u Karaš-severinskoj županiji.
Predaje dvojezično – na hrvatskom i rumunjskom jeziku. “Svi uče hrvatski jezik, nitko to ne odbija. Lijepo se slažemo i surađujemo”, kaže nam, dodaje i da se karaševski Hrvati trude očuvati i svoj lokalni karaševski govor.
Tridesetdvogodišnji Ivan Belča jedan je od voditelja KUD-a u Karaševu, a završio je dvojezičnu gimnaziju. Nove generacije također njeguju unutar obitelji karaševski govor i njime se služe, ali je u mjestu manje mladih nego prije.
“Nema baš toliko mladih kao prije. Nekako se borimo”, kaže Belča.
Ukupno u Rumunjskoj živi oko 6 tisuća Hrvata, a velikom većinom je riječ o Krašovanima koji nastanjuju mjesta Karaševo (Caraşova), Nermić (Nermet), Jabalče (Iabalcea), Klokotić (Clocotici), Ravnik (Rafnic), Vodnik (Vodnic) i Lupak (Lupac) koja su podijeljena između dvije općine (Karaševo i Lupak) u kojima su Hrvati većina.
Sa sjedištem u Lupaku djeluje i druga udruga rumunjskih Hrvata Demokratski savez Hrvata u Rumunjskoj čiji je predsjednik Petar Hacegan, lektor hrvatskog jezika na temišvarskom Sveučilištu Zapad i član Savjeta vlade za Hrvate izvan Hrvatske.
Jandrokovića su u Klokotiću i Lupaku dočekali mještani, članovi lokalnih kulturno-umjetničkih društava, načelnik Marijan Vlašić, Hacegan, župnici itd.
Duga povijest Hrvata u Rumunjskoj
Sredinom 19. stoljeća prema austrijskom popisu stanovništva živjelo je u rumunjskom dijelu Banata oko 10 tisuća Krašovana. U međuvremenu se zbog iseljavanja i asimilacije njihov broj smanjio se na popisu stanovništva 2011. Hrvatima izjasnilo 5408 stanovnika Rumunjske.
Mjesta su to u brdovitom dijelu rumunjskog Banata oko rijeke Karaš blizu grada Rešica (Reşita) kojega Krašovani zovu Ričica, sjedišta Karaš-severinske županije (Caraș-Severin), a stotinjak kilometara od Temišvara najvećeg grada u rumunjskom Banatu.
Tradicionalno su se Karaševci bavili stočarstvom. Danas je za Krašovane važan i turizam jer se blizu njihovih mjesta nalazi ulaz u Nacionalni park Semenic, a dosta ih radi u Rešici i Temišvaru.
Osim Krašovana u Rumunjskoj postoje i dvije manje hrvatske zajednice u okolici Temišvara. Šokački Hrvati iz istočne Slavonije žive u mjestu Rekaš (Recaş) od 17/18. stoljeća, dok su turopoljski Hrvati u 18. stoljeću naselili Keču, tridesetak kilometara od Temišvara.
Početkom 20. stoljeća u oba je mjesta živjela približno po tisuću Hrvata, ali ih je danas u svakom nekoliko desetaka.
Fenix-magazin/SČ/Hina
