Čak 37 dopuštenih dnevnih doza (DDD) antidepresiva na tisuću stanovnika (TSD) u Hrvatskoj trošilo se svaki dan u 2021. godini. U 2017. ta je potrošnja iznosila 30,5 doza. Dakle, raste 2,6 posto godišnje, piše u srijedu Večernji list, javlja Hina.
No, potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj je i dalje upola manja od potrošnje u razvijenim europskim zemljama, vidljivo je iz HALMED-ovih podataka o potrošnji lijekova.
Daleko najveća izvanbolnička potrošnja antidepresiva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se na tisuću stanovnika svakodnevno troši 60 doza.
Antidepresivi čine gotovo cjelokupnu potrošnju psihoanaleptika po DDD/TSD i veliku većinu financijske potrošnje. Njihova potrošnja stabilno raste od 2,6 posto godišnje i u 2021. čine čak 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika.
Financijski promet antidepresivima 2021. iznosio je 79,9 milijuna kn, a četiri godine ranije 72,1 milijun kn. Najveći udio u potrošnji antidepresiva čine selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što su escitalopram i sertralin. Slijede mirtazapin te paroksetin i venlafaksin.
Potrošnja SSRI-ja čini 64,3 posto ukupne potrošnje antidepresiva u 2021., a po financijskoj potrošnji najviše je potrošeno na duloksetin, vortioksentin te escitalopram, mirtazapin i sertralin.
Znači li rast potrošnje antidepresiva da je sve više ljudi depresivno?
– Bilo je nešto više depresija s COVID-pandemijom, ali se to sada normaliziralo. Međutim, to je danas najčešća mentalna bolest u Europi, gdje od nje boluje 44 milijuna ljudi, to je 20 do 25 posto, jako puno – ukazuje prof. Igor Filipčić, predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.
Depresija pogađa sve više mlađu populaciju, ali najčešće obolijevaju ljudi u dobi između 30 i 50 godina, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
Fenix-magazin/MD/Hina
