Dana 3. listopada 2024. godine Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima o kojem se raspravljalo u Hrvatskom saboru 24. listopada 2024. godine te je 25. listopada 2024. donesen zaključak da se prihvaća Prijedlog.
Prema mišljenju Zaklade za pravnu kulturu Ordo Iurisa premali naglasak (izuzev zastupnika MOST-a) je stavljen na činjenicu da se u Prijedlogu strani radnici kroz produžavanje trajanja dozvola za boravak i rad, mogućnost mijenjanja posla i poslodavaca bez novih dozvola, mogućnost dodatnog posla i plaćenog perioda nezaposlenosti, omogućavanja dugotrajnog boravka i spajanja obitelji gotovo u potpunosti izjednačuju s domaćim radnicima, te je očito da je na pomolu proces zamjene stanovništva putem dovođenja strane radne snage.
To je možda najviše očito u odredbama o plavoj karti EU-a, koja je bila i glavni povod za izradu Prijedloga.
Zamjena stanovništva nije teorija zavjera, taj pojam je pravno općeprihvaćen.
Tako se u UN-ovom dokumentu iz 2000. godine pod naslovom Replacement migration : is it a solution to declining and ageing populations?, zamjena stanovništva ili zamjenska migracija odnosi na međunarodnu migraciju koja je potrebna kako bi se nadoknadio pad broja stanovništva, posebno radnosposobnog stanovništva te kompenziralo starenje stanovništva.
Statistike u Hrvatskoj su porazne:
– prema Popisu stanovništva iz 2021., Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, što znači da se u odnosu na Popis iz 2011. broj stanovnika smanjio za 413.056 osoba ili 9,64%.
– prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. u Hrvatsku se iz inozemstva se doselilo 15,6% hrvatskih državljana i 84,4% stranaca, a odselilo se 64,8% hrvatskih državljana i 35,2% stranaca.
Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,8%). – privremeni podaci DZS-a pokazuju da je u prvih osam mjeseci 2024. godine rođeno svega 21.035 djece što znači da će ove godine broj rođenih pasti ispod 32.000, a 2023. je Hrvatska imala 32.170 rođenih što je bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj ikad.
– prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je prema DZS-u 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,1 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.
– prema podacima Eurostata prosječna cijena sata rada u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 14,4 euro, dok je u Europskoj uniji 31,8 eura.
– podaci za 2024. godinu ukazuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad, do 30. rujna ove godine izdano je 158.837 dozvola.
– procjene su Hrvatske udruge poslodavaca da će do 2030. u Hrvatskoj biti gotovo pola milijuna stranih radnika.
Ordo Iuris smatra da Konačni Prijedlog mora vratiti kvote, te uvesti popis točno određenih zemalja iz kojih se može uvesti strana radna snaga i popis točno određenih (deficitarnih) zanimanja u kojima se strani radnici mogu zaposliti.
Što se tiče zemalja iz kojih bi se uvozila radna snaga, to bi trebale biti zemlje koje po svom kulturnom, pravno-političkom i gospodarskom uređenju što više odgovaraju interesima Republike Hrvatske. Zaključno, nužan je ozbiljan i hitan razvoj prave nacionalne demografske, migracijske i ekonomske strategije, navedeno je u priopćenju Zaklade Ordo Iuris.
Fenix-magazin/SČ
