Europska komisija objavila je izvješće o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU, a po broju zaprimljenih svih predmeta na sudovima Hrvatska je peta s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše u subotu Večernji list.
Prema izvješću EU Justice Scoreboard (EUJS) o učinkovitosti pravosuđa u 26 zemalja EU (bez podataka za Njemačku), više predmeta od Hrvatske imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42).
Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).
Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Može se zaključiti da su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u EU, odnosno da Hrvati najviše opsjedaju sudove.
Po “vremenu rješavanja” svih sudskih predmeta Hrvatska je 14. s oko 120 dana. U Danskoj, Estoniji i Letoniji sudski predmeti se ekspresno rješavaju, pa i u susjednoj Sloveniji, koja je četvrta po tom kriteriju.
Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.
Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.
EUJS je na temelju 10 kriterija ocijenio mogućnosti pristupa sudu osobama pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama. Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, što je poražavajuće za zemlju starijih osoba u kojoj je izražena i diskriminacija. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.
Po potrošnji na sudove od oko 64 eura po stanovniku Hrvatska je 20, a najviše troši Luksemburg, 250 eura.
Po plaćama sudaca i državnih odvjetnika Hrvatska je ispodprosječna.
Po nizu kriterija Hrvatska je pri dnu EU – u dostupnosti online informacija o pravosuđu i javnoj dostupnosti presuda, po mogućnosti e-komunikacije sa sudovima i državnim odvjetništvima, poduci sudaca u komunikaciji… Blizu prosjeka je samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.
Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, slijede Poljska, Bugarska, Slovačka, Španjolska, a najbolja je u Finskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj.
Uvjerljivo ponajveći razlog takve percepcije je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.
Fenix-magazin/SČ/Hina
