“Na tragovima kralja Tomislava i njegovog kraljevstva u hrvatskoj povijesti, književnosti i umjetnosti” bio je naziv povijesno-književnog predavanja na engleskom jeziku, održanog u srijedu navečer u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji. Povod je bio obilježavanje 1100 godišnjice krunidbe kralja Tomislava (925. godine) i hrvatskog kraljevstva.
IZ BEČA PIŠE: Snježana Herek
Sve goste i uzvanike, a dvorana je bila dupkom puna i tražilo se je mjesto više, uvodno je pozdravio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić i naglasio značaj 1100 godina od krunidbe Tomislava za hrvatskog kralja, kao začetka hrvatske državnosti.
Pozdravni govor veleposlanika Glunčića
“To je od iznimne važnosti za hrvatsku povijest, državnost i identitet”, napomenuo je hrvatski veleposlanik. Glunčić je dodao kako je to za Hrvatsku važno razdoblje, jer je potvrda njene suverenosti i pripadnosti srednjovjekovnoj Europi.
Hrvatsko je veleposlanik zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i potpori ovog znanstvenog skupa, između kojih i hrvatskom MInistarstvu vanjskih i europskih poslova, čija je predstavnica bila nazočna predavanju.
Riječ je o Tatjani Martinović Vučetić iz Sektora za javnu i kulturnu diplomaciju, Službe za kulturnu diplomaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Potom su kratki pregled povijesnih i književnih izvora o kralju Tomislavu i njegovom kraljevstvu bečkim i gradišćanskim Hrvatima, te njihovim austrijskim prijateljima, ali i brojnim predstavnicima stranih Veleposlanstava u Austriji, koji su također bili nazočni u velikom broju, dali doc. dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru i Nevenka Kelebić, profesorica u zadarskoj gimnaziji Vladimir Nazor, inače kroatistica i informacijska znanstvenica.
Doc. dr. Gverić je iz svog stručnog kuta gledanja dao osvrt na arhivske izvore koji se bave hrvatskim kraljevima, pa tako i kraljem Tomislavom.
Profesorica Kelebić govorila je o informacijskom kontekstu sjećanja na kralja Tomislava s posebnim osvrtom na jezik i čitanje.
Kralj Tomislav u hrvatskoj književnosti
Tema prof. dr. sc. Sanje Knežević sa Sveučilišta u Zadru glasila je “Hrvatsko kraljevstvo u hrvatskoj književnosti i umjetnosti”. Profesorica je na izuzetno zanimljiv način publici približila kralja Tomislava u hrvatskoj književnosti (roman, drama, poezija) kao i u primijenjenoj umjetnosti (slikarstvo, grafika, skulptura). I to na engleskom jeziku, tako da su i strani gosti mogli saznati značaj kralja Tomislava za Hrvate. Jer, kao i za ,mnoga druga razdoblja ranog srednjeg vijeka, pisani su izvori rijetki, fragmentarni i većinom kasnijeg podrijetla.
“Povijesni, politički, društveni i širi kulturni interes za doba hrvatskih narodnih vladara intenzivirao se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Nakon turbulentnih političkih mijena, europskih revolucija i uopće stvaranja moderne ideje nacije, nositelji hrvatske kulturne, znanstvene i umjetničke misli, u drugoj polovici 19. stoljeća isprva se javljaju s povijesnim raspravama o Hrvatskome kraljevstvu, a potom i o prvom hrvatskom kralju Tomislavu”, naglasila je prof. Knežević, pobrojavši najistaknutije preporoditelje hrvatske povijesne misli.
Organizator predavanja, znalački je, po onoj izreci “šećer dolazi na kraju”, za kraj predavanja ostavio poznatog hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića.
Poema „Kralj Tomislav“
Bilosnić je čitanjem na hrvatskom jeziku četiri od sedam pjevanja poeme “Kralj Tomislav”, čiji je Bilosnić autor, oduševio sve nazočne Hrvate i one koji razumiju hrvatski. Ali, ne samo književnošću nego i video projekcijom njegovih godinama sakupljanim pejzažima poznatih hrvatskih krajeva i idiličnih povijesnih mjesta, koja je istovremeno puštana s Bilosnićevim recitalom.
Kako bi i ostali dio publike, čiji materinski jezik nije hrvatski mogli razumjeti o čemu se radi, Bilosnićevu poemu o “Kralju Tomislavu” fantastično je recitirala na njemačkom jeziku dr. phil. mag. Andrea Zorka KInda-Berlakovich, profesorica na Pedagoškoj Visokoj školi u Gradišću.
“Ugodno sam iznenađena ovako velikim odazivom publike na ovo znanstveno i vrlo stručno predavanje. To je i potvrda da je naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Sektor za javnu i kulturnu djelatnost izabralo putem javnog natječaja projekt koji je opravdao sva očekivanja. Ovo nam je dodatan poticaj za daljnje promicanje hrvatske kulturne baštine izvan granica Hrvatske”, rekla je za Fenix-magazin Martinović-Vučetić iz MVEP-a RH.
Zainteresirani za hrvatsku povijest
“Večeras su ovdje bili ne samo bečki Hrvati i gradišćanski Hrvati nego i Austrijanci i kolege iz stranih diplomatskih zborova, očito zainteresirani za hrvatsku povijest. Mnogima nije poznata naša bogata prošlost niti državotvornost Hrvatke i njeni začeci. Naši su znanstvenici i stručnjaci danas publici kroz književna i umjetnička saznanja predstavili tko je bio Tomislav, prvi hrvatski kralj, koji simbolizira početke hrvatske državnosti, oblikovanje institucija vlasti te uključivanje Hrvatske u tadašnje europske političke tokove. Ovim su predavanjem učvrstili dojam da Hrvatska zemlja bogate povijesti i tradicije i jakog identiteta koji se uklapa u europski kontekst”, rekao je za Fenix-magazin veleposlanik Glunčić, posebno pohvalivši popratnu brošuru na engleskom i njemačkom jeziku “Kralj Tomislav i hrvatsko kraljevstvo u hrvatskoj povijesti, književnosti i umjetnosti”.
“Velika je čast da smo ovdje u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču imali priliku predstaviti kralja Tomislava i hrvatsko kraljevstvo u hrvatskoj povijesti, književnosti i umjetnosti. Imamo sreću da živimo u vremenu kada možemo obilježiti ovu veliku obljetnicu. Danas smo predstavili kako su književnici i umjetnici doživjeli, opisali odnosno kreirali lik kralja Tomislava. O njemu nemamo mnogo povijesnih izvora, međutim to je dalo prostora hrvatskoj umjetnosti da sama kreira prvog hrvatskog kralja, kako ona to vidi. Prošli smo kroz umjetničku dimenziju likovnosti od klasičnog povijesnog slikarstva Ferde Kikereca, dalje prema Martinu Celestinu Medoviću, doista kultnoj slici Otona Ivekovića, reljefu Franje Cote i ono što nam je posebno zanimljivo, a to je konjanik u Zagrebu Frangeša Mihanovića. Tog smo konjanika nesvjesno prihvatili kao veliki simbol hrvatskog identiteta. Tog simbola ne bi bilo da nije bilo umjetnika, koji su iskreirali sliku kralja Tomislava”, rekla nam je nakon predavanja prof. Knežević.
“Među djelima koja su ostala simbolima u književnosti je djelo Vladimira Nazora “Hrvatski kraljevi” koje doista ima umjetničku dimenziju priče o hrvatskom kraljevstvu”, istaknula je prof. Knežević i dodala:
Slika hrvatskog kralja
“Što se tiče hrvatskog kralja u novom ruhu treba spomenuti i jednog nepravedno zanemarenog hrvatskog književnika Velimira Deželića. On je prikazao kralja kao moralnu vertikalu, produhovljenog, transcendentalnog, poniznog. Slika kralja koja nudi duhovnu dimenziju naroda. Kao i književnik Bilosnić u svojoj poemi “Kralj Tomislav” rečenicom “Kralj bez naroda ima samo praznu grobnicu”.
“Ovaj nastup u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču je bio izniman događaj. Hvala Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republika Hrvatske, hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji, ovoj izuzetnoj bečkoj publici i svima pojedinačno koji su doprinijeli da na ovaj način u Beču obilježimo 1100 obljetnicu kralja Tomislava i hrvatskog kraljevstva. Drago mi je da sam i ja kao književnik, slikar i fotograf koji se godinama bavim hrvatskim kraljevstvom, mogao također dati moj doprinos. Ovo je danas u Beču bilo premijerno predstavljanje moje poeme “Kralj Tomislav” od sedam pjevanja. Zaista je izvrsno prevedena na njemački jezik, a Zorka Kinda Berlakovich ju je maestralno recitirala”, rekao je za Večernji list Tomislav Marijan Bilosnić.
U svakom slučaju, zanimljivo znanstveno večer i prvi hrvatski kralj Tomislav nakon 1100 godina u Beču.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
