Hrvat u austrijskom Innsbrucku zaređen za trajnog đakona

U nedjelju, 6. ožujka u katedrali Svetog Jakova (Dom zu St. Jakob) u Innsbrucku u Tirolu u Austriji novi Linzski biskup, a bivši Innsbruški mons. Manfred Scheuer zaredio je šestoricu oženjenih muškaraca za trajne (stalne đakone), među kojima i 52. godišnjeg Hrvata.

Josip Kašljević rođen je 1963. godine. Dolazi iz Zadra, oženjen je sa suprugom Antonijom i otac je četvero djece: Anamarija, Martina, Andrea i Niko. Radi kao pomoćnik – njegovatelj (Pflegehelfer) u regionalnom staračkom domu (Regional-Altenwohnheim) u Schwazu u Tirolu gdje se brine o bolesnim i starijim osobama.

Stoga će i njegov đakonski pastoral biti prvenstveno bolnička dušobrižnička djelatnost (Krankenseelsorge). Osim toga bit će i aktivan u mjesnoj župi Svete Barbare te u Hrvatskoj katoličkoj misiji Innsbruck. Njegovo geslo đakonskog ređenja je:  “Milošću Božjom jesam što jesam / Durch Gottes Gnade bin ich was ich bin.

” Inače, u biskupiji Innsbruck danas ima 68 trajnih đakona. Dok se na zapadu bilježi veliki pad novih duhovnih zvanja za svećenike, redovnike i redovnice, u Austriji i Njemačkoj primjerice za zvanje trajnog (stalnog) đakona zabilježen je zadnjih godina veliki porast i rekordan broj novoređenih. Godine 2000. bilo je oko 2400 đakona, a danas ih ima oko 3200. Kako Austrijske i Njemačke biskupije kažu, zvanja za trajni đakonat zadnjih godina ne nedostaje i ne oskudijevaju u tome. Najviše stalnih đakona broje sljedeće nadbiskupije i biskupije: Köln (311), Münster (Westfalen) (293), Rottenburg – Stuttgart (279), München – Freising (269) i Freiburg (231).

Pretprošle godine u biskupiji Münster zaređeno je 15 novih stalnih đakona, a u nadbiskupiji Freiburg 15. U mnogim našim Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj djeluju trajni đakoni rodom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U trajni đakonat mogu pristupiti neoženjeni muškarci stariji od 25 godina i obvezuje ih celibat, oženjeni muškarci stariji od 35 godina i udovci koji su navršili 65. godinu života, s tim da nemaju pravo ponovne ženidbe.

Jasno, svi ti muževi moraju zadovoljiti uvjete – da su časni i kreposni ljudi, i da uživaju određeni ugled u Crkvi. Trajni đakon može krstiti, vjenčavati, pričešćivati, propovijedati, voditi sprovod, posebno njegova zadaća je karitativne naravi – briga za bolesne i nemoćne u župi. Đakon je biskupov i svećenikov pomoćnik. Prema najnovijim statistikama stalni đakonat je obnovljen nakon Koncila već u 116 zemalja svijeta.

Diljem svijeta postoji oko 41.000 stalnih đakona, od toga spada na SAD i Kanadu oko 12.000, na Europu oko 5.000, na Južnu Ameriku oko 3.000, a ostatak je u Africi i Aziji.

Druge zemlje tkzv. istočnog bloka nemaju stalnih đakona, iako ih u Češkoj već ima oko 100, a u Mađarskoj oko 50. U Poljskoj nema stalnih đakona. Broj đakona u svijetu stalno se povećava. Primjerice 2001. godine bilo je oko 21.000 trajnih đakona, dok ih je deset godina kasnije 41.000. U Europi je broj s 9000 narastao na 14.000, što je plus od 43%, dok je u Americi brojka s 19.100 narasla na 26.000, što je jedan blagi porast.

U Austriji danas ima oko 700 trajnih đakona, dok ih se oko 80 nalazi još u izobrazbi. Bečka nadbiskupija ima 180 đakona i oni dolaze iz 80 različitih zvanja i zanimanja. Na Drugom vatikanskom koncilu potaknuto je ponovno uvođenje trajnih đakona u Crkvu. Još je 1982. godine tadašnja Biskupska konferencija Jugoslavije odlučila uvesti trajni đakonat. Sada u Hrvatskoj ima 24 trajna đakona, od kojih 15 u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Ima ih i u Požeškoj, Đakovačkoj, Porečko-Pulskoj, Riječkoj, Varaždinskoj i Sisačkoj biskupiji. U Njemačkoj je već 1973. godine uspostavljena i od biskupske konferencije odobrena “Radna zajednica za stalne đakone”.

Ova zajednica ima zadaću u javnosti informirati i koordinirati, ali i predstavljati mišljenja o stalnim đakonima. Njezina je zasluga da je đakonat u Njemačkoj vrlo brzo integriran u crkvi. Svakih pet godina moglo se zabilježiti povećanje broja stalnih đakona za oko 40 posto.

Nakon što je II. vatikanski koncil ponovno omogućio stalni đakonat, izašle su brojne rasprave i knjige o đakonatu.

Mnoga crkvena područja i biskupije uvele su đakonat prema preporukama II. Vatikanskog koncila, a u nekim zemljama i biskupijama i nakon 49 godina nakon završetka Koncila nema još stalnih đakona ili je proces na samome početku. Primjer obnove đakonata bio je u katoličkoj Crkvi Savezne Republike Njemačke, gdje su prije 47 godina prvi put na svijetu nakon donesenih zaključaka na II. vatikanskom koncilu petorica kandidata u Kölnu bila zaređena za stalne đakone.

 Fenix/Francisko Pavljuk

Fotografija: www.dibk.at

 

Pogledajte drugo

ODLAZAK ANGELE MERKEL: Europa traži novog vođu, ovo su glavni kandidati

Odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel s političke pozornice nakon 16 godina neće samo uvesti Njemačku …