Viktor Soldo, 78-godišnjak iz njemačkog Bad Säckingena, već 50 godina ponosno nosi hrvatski barjak u tradicionalnoj procesiji kojom hrvatski vjernici iz Bad Säckingena, Rheinfeldena, Lörracha, Freiburga i iz okolnih mjesta, a dijelom i iz Švicarske, svake godine početkom ožujka slave blagdan sv. Fridolina. Odlazak Hrvata na procesiju i misu svake godine organizira Župsko vijeće Bad Säckingena.
– Sve ove godine idem u procesiju i s ponosom nosim hrvatski barjak kroz grad. Hvala Bogu, još je puno Hrvata koji podržavaju procesiju i nastavljaju tradiciju ovoga grada i nas Hrvata– sretan je Viktor Soldo kojemu, unatoč godinama, nije teško nositi barjak ulicama njegova njemačkoga grada.
Sv. Fridolin je bio irski monah koji je u 6. stoljeću došao na područje Säckingena, gdje je utemeljio samostan iz kojeg je krenulo pokrštavanje Allemana, germanskog plemena koje je živjelo s jedne i druge strane Rajne. Säckingen je postao hodočasničko mjesto u koje su dolazili vjernici iz Švicarske, cijelog južnog Badena i djelomično iz Elzasa, tražeći zagovor sv. Fridolina, čiji se zemaljski ostaci nalaze u prekrasnoj baroknoj crkvi u centru grada. Hrvatski vjernici koji su se već 60-tih godina prošlog stoljeća počeli naseljavati u tim krajevima, prihvatili su sv. Fridolina kao svoga zaštitnika, pa stoga u sve većem broju sudjeluju na njegovoj proslavi.
Iz Širokog Brijega preko Austrije do života u Njemačkoj
Viktor Soldo je rođen u Širokom Brijegu, iz kojeg je 1966. godine odselio u Austriju. Tu se zadržao dvije godine, a potom dolazi u njemački Säckingen, u kojem su već živjela njegova dva brata, Ante i Blago. Njih dvojica su od samog početka bili aktivni među Hrvatima, a dolaskom im se priključio i Viktor. Kasnije je u Säckingen stigla gotovo cijela obitelj Soldo. To znači da su se u grad na južnim obroncima Schwarzwalda i uz samu granicu sa Švicarskom, doselili braća Viktor, Ante, Blago, Nikola i Stipe, te njihova sestra Nada. Još troje njihove braće i sestara su ostali u Širokom Brijegu.
Hrvatski trag u gradu na obroncima Schwarzwalda
Viktor je već tad nastojao da u dijelu Njemačke u kojem se smjestila njegova obitelj ostavi hrvatski trag, pa je uz još nekoliko domoljuba osnovao i registrirao hrvatsku Udrugu pod imenom Matica hrvatska „Antun Branko Šimić“. Sjedište Udruge je bilo u Karsau, gradskoj četvrti Rheinfeldena. Matica je okupljala one koji su željeli više doznati o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, te raditi na njenom očuvanju u tuđini.
Soldo je bio i suosnivač nogometnog kluba koji je osnovan 1969. godine pod nazivom Hrvatski nogometni klub Croatia, a vodio ga je gospodin Stjepan Vidović. Viktor je imao podršku svojih četiriju braće i sestre, a kasnije i svoje supruge Jelene te njihovih dviju kćeri.
Nijemci su oduševljeni i iznenađeni vjerom i upornošću Hrvata
Viktor Soldo niti na pragu osmog desetljeća života ne miruje. Svake se godine raduje procesiji sv. Fridolina, jer vidi s kojom je znatiželjom i oduševljenjem Nijemci promatraju.
– Uvijek sam ponosno predvodio naše Hrvate u procesiji, čak i kad nam je u prošlosti Udba stvarala probleme. Izdržali smo sve napade. Imali smo podršku gospođe Schwarz koja je imala značajniju ulogu u Gradu Bad Säckingenu, koji se u to vrijeme zvao samo Säckingen. Bila je upoznata sa svime i uvijek je bila velika podrška Hrvatima u ovom kraju. Nijemci su nas jako dobro prihvatili i podržavali i onda a podržavaju nas i danas – zaključio je Viktor Soldo.
Hrvati u Bad Säckingenu
U južni dio Badena, tadašnji Säckingen kasnije Bad Säckingen, Hrvati su počeli dolaziti 60-tih godina prošlog stoljeća. Osnivanjem ogranka Matice hrvatske u Baselu 1968. godine, za koju je zaslužan mr. ph. Dragan Hazler, i osnivanjem Hrvatske katoličke misije Bad Säckingen i prvim župnikom fra Ljubom Krasićem, te kasnije pjesnikom i dobrotvorom fra Lucijanom Kordićem, Hrvati postaju sve aktivniji u hrvatskoj zajednici. Hrvati Rheinfeldena se priključuju njihovu radu godinu dana poslije, zahvaljujući upravo Viktoru Soldi i drugim domoljubima koji su željeli što veću hrvatsku zajednicu, te su tako u Rheinfeldenu osnovali Maticu hrvatsku.
Osnivanjem Hrvatske katoličke misije Bad Säckingen i dolaskom svećenika franjevca trećeredca iz Hrvatske, rad s Hrvatima se pojačava. Djeca počinju pohađati satove vjeronauka, uči ih se hrvatski jezik i hrvatska povijest, hodočasti se u različita marijanska svetišta, u Lourdes i Rim.
Iz ovog dijela Njemačke, Hrvati su slali jako puno humanitarne pomoći za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Za tu pomoć su zaslužni mnogi Hrvati od Basela, Lörracha, pa do Rheinfeldena, Granzach-Wyhlena, Wehra, Bad Säckingena, Freiburga Albbrucka, Waldzut-Tiengena, Sant Blasiena, Bondorfa i Blumberga.
Fenix-magazin/Blago Džajkić
Zanimljive kolumne, komentare, ali i razne druge priče, reportaže, putopise, pronađite u tiskanom izdanju Fenix Magazina
Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409
ili putem linka ONLINE PRETPLATA
