Akcija za ljudska prava, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centar za građansko obrazovanje zahtijevaju trajnu memorijalizaciju mjesta na kome se nalazio logor Morinj, kao i mjesta u Herceg Novom s koga je većina bosanskohercegovačkih izbjeglica deportirana u smrt, pišu Vijesti.me.
Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je, kako su kazali, vrlo važan događaj u kome su po prvi put poslije trideset godina Hrvatska i Crna Gora zajednički obilježile mjesto ratnih zločina u Morinju.
U toj nevladinoj organizaciji očekuju da dvije države u istom duhu nastave suradnju na obilježavanju i istraživanju ratnih zločina, uključujući zločine na dubrovačkom ratištu i zločine u logoru Lora u Splitu.
Iz HRA su priopćili da, zajedno s Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centrom za građansko obrazovanje (CGO), zahtijevaju trajnu memorijalizaciju mjesta na kome se nalazio logor Morinj, kao i mjesta u Herceg Novom sa koga je većina bosanskohercegovačkih izbjeglica deportirana u smrt.
Iz HRA su izrazili očekivanje da Vlada zauzme strateški pristup komemoraciji žrtava svih ratnih zločina i mjesta na kojima su se dogodili, jer je suočavanje s greškama iz prošlosti jedini način da budućim generacijama osigura budućnost u kojoj se iste greške neće ponavljati.
Poručili su da Državno tužiteljstvo mora iz temelja promijeniti pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, kao i da se mora pozabaviti zapovjednom odgovornošću, kako za logor Morinj, tako i za druge zločine.
U nedjelju, 3. listopada ministri vanjskih poslova dvije države, Gordan Grlić Radman i Đorđe Radulović, posjetili su zajedno mjesto na kome se prije 30 godina nalazio logor Jugoslovenske narodne armije (JNA) u kome je oko 270 zarobljenika sa dubrovačkog ratišta bilo izloženo mučenju od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine.
Viši sud u Podgorici je u svojoj presudi, kojom je utvrdio odgovornost četvorice izvršitelja ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika rekao da je u Sabirnom logoru Morinj “vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi“.
Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman istakao je da su u predmetu Morinj “osuđeni uglavnom stražari, međutim do danas ne znamo ko su bili ti nalogodavci, tako da tu ima još mjesta za procesuiranje i drugih koji bi trebalo da krivično odgovaraju”.
“U istom smislu, Akcija za ljudska prava je kritizirala pristup državnog tužiteljstva koje zločine u logoru Morinj nikada nije sagledalo kao organizirani sistem zlostavljanja zatvorenika i u skladu s tim optužilo i one koji su bili nadređeni neposrednim izvršiteljima, iako je za to bilo osnova”.
“Državno tužiteljstvo Crne Gore, sasvim neopravdano, nije pokazalo zahtijevano aktivan pristup procesuiranju ratnih zločina i sistematski je izbjegavalo zapovjednu odgovornost, što sve za državu još uvijek znači poseban teg oko vrata u dostizanju vladavine prava”, priopćili su iz HRA.
Podsjećaju da se ta NVO u kontinuitetu zalaže za pravdu za žrtve ratnih zločina. Žrtve imaju pravo na krivičnu pravdu, na utvrđivanje istine o zločinima, na naknadu štete i na memorijalizaciju mjesta na kojima su zločini počinjeni, poručili su iz HRA.
Podsjećaju da su, zajedno sa Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centrom za građansko obrazovanje u svibnju ove godine predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću predali inicijativu da se 27. svibanj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore.
“Novom predsjedniku Skupštine općine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, dostavili smo 14. rujna inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg Novom, ali od njih do danas nismo dobili odgovore”, zaključuju iz HRA.
Fenix-magazin/IM/Vijesti.me
