U poslovnom tjedniku „Lider“ od 7. studenog 2025, na stranici 5, Miodrag Šajatović navodi, citiram:
„Kapitalizam pokazuje da istodobno može upravljati usporenim rastom, ekspanzijom svjetskog duga, demografskim izazovima, ekstremnim rastom bogatstva među jedan posto stanovništva, sačuvati okoliš i držati pod kontrolom AI. Možda mu je ovo deveti od devet „mačjih života….
Piše: Dražen Katić
Ekonomska znanost nema suvisao odgovor na to kako kapitalizam osposobiti za rješavanje nagomilanih neravnoteža. Ništa domišljatiji nisu ni oni koji pokušavaju osmisliti zamjenska rješenja. Nobelovu nagradu za ekonomiju trebalo bi zamrznuti dok umjetna inteligencija ne odraste i ne osmisli nasljednika kapitalizma.“
Gospodin Šajtović u gore citiranom tekstu smatra da umjetna inteligencija, kada konačno odraste, može pronaći put kojim će kročiti naš umorni i ostarjeli kapitalizam i koji će u konačnici pronaći povjerljivog i dosljednog nasljednika.
Prije više od 100 godina austrijski znanstvenik prof. Schumpeter, također je bio mišljenja da je kapitalizam prekrut i da se mora transformirati, kako se ne bi sam u sebi urušio.
Hoće li umjetna inteligencija kada djelomično ili u potpunosti zamjeni ljudsku ruku u specijaliziranim zanimanjima i industriji, kreirati „novi kapitalizam“ koji se neće bazirati na „nadnici“ i „bespoštednom korištenju resursa“, ići putem ostvarenja transhumanizma ili će nastaviti put koji je čovjek započeo izumom parnog stroja?
Neoliberalni kapitalizam koji je svoj začetak našao u Prvoj industrijskoj revoluciji, nastavio se snažno razvijati nakon Druge industrijske revolucije, te ekspandira kroz sadašnju digitalnu revoluciju i revoluciju AI, snažno nailazi na problem smanjenja ili potpunog nestanka resursa koji su temelj kapitalizma, a to su: nafta, ugljen i zemni plin!
Procjenjuje se da nafte na planetu imamo za narednih 50 godina, ugljena za narednih 150 godina, a zemnog plina nešto duže. Može li kapitalizam koji se temelji na korištenju gore navedena tri resursa, egzistirati i kada tih resursa ne bude bilo više na našem planetu?
Digitalna revolucija i revolucija AI, također su podložne i ovise o tri navedena resursa. AI, ali i svi drugi programi i algoritmi troše ogromnu količinu električne energije za svoj rad ili za hlađenje hardverskih komponenti (procesori). Bez električne energije koja je pogonsko gorivo za rad svih računala. odnosno programa, a samim time i AI ne bi postojao današnji svijet koga poznajemo.
Globalno u svijetu, još uvijek se velika količina električne energije proizvodi iz ugljena i zemnog plina. Čak i zemlje poput Njemačke, koja je pogasila sve svoje nuklearne elektrane, stavljaju ponovo u pogon plinske elektrane i elektrane na ugljen.
Obnovljivi izvori energije poput: sunca, vjetra, vode, geotermalnih izvora i bio-plina na globalnoj svjetskoj razini sve više jačaju u proizvodnji električne energije, ali su danas još uvijek nedostižni da omoguće kapitalizmu transformaciju o kojoj govori profesor Schumpeter.
Polaganje nade na nuklearne elektrane koje bi trebale riješiti dostatnost električne energije na globalnoj svjetskoj razini do kraja stoljeća, podložna je strahu stanovništva od „odlaganja nuklearnog otpada“ i „kvara na nuklearnim elektranama“.
Može li sadašnji model kapitalizma koji u budućnosti energetski egzistira na korištenju plutonija i urana, suspregnuti svoj strah od „zračenja“ i hrabro se transformirati?
I nije samo AI ta koja će u budućnosti koristiti sve veću količinu električne energije, već je tu i korištenje „električnih baterija“ raznih veličina koje su danas bazirane na ion-licijum i sličnim tehnologijama. Električne baterije za naše mobitele, laptope, romobile, automobile, autobuse, vlakove, katamarane, a u budućnosti i letjelice troše znatnu količini električne energije, koja je glavna komponenta moguće transformacije našeg kapitalizma u transhumanizam ili neoliberalni kapitalizam 2.0!
Budućnost kapitalizma kakvog danas znamo ne ovisi direktno o nafti, ugljenu i plinu, odnosno o proizvodnji električne energije, već i o temeljnoj komponenti kapitalizma, a to je ljudska radna snaga. Na našem planetu živi sve više stanovništva, uskoro će nas biti oko 10 milijardi. Po nekim projekcijama naš planet Zemlja, mogao bi prehraniti do 15 milijardi ljudi.
Bez komponente „čovjek“ ne postoji niti jedno društveno uređenje, niti feudalizam, niti socijalizam, niti neoliberalni kapitalizam. Iako ubrzanim razvojem AI, transformacija kapitalizma snažno ide u pravcu transhumanizma, koji bi u konačnici spojio čovjeka i stroj, odnosno program (software) s ljudskim mozgom, a u daljnjoj fazi program (software) s ljudskoj sviješću, duboko ukorijenjeni paleolit i neolit u svijesti današnjeg „Homo oeconomicusa“ omogućuje dominaciju čovjeka na našem plavome planetu, bar do kraja stoljeća.
Hoće li se današnji kapitalizam koji u svim svojim „fasetama“ dominira svijetom, zaista transformirati uz premoć umjetne inteligencije (AI) ili će čovjek upravljan temeljnim nagonima i svojom strašću koji se gotovo nisu promijenili u zadnjih 50.000 godina izvršiti tu transformaciju na svoj način, ostaje da vidimo!
Fenix-magazin/MMD/Dražen Katić
