U subotu će se u impozantnom Kongresnom centru Kurhausu u Bad Homburgu održati 19. dodjela hrvatske Domovinske nagrade “Večernjakova domovnica”, koju dodjeljuju Večernji list i Fenix-magazin.
Ovaj prestižni događaj, koji njemački mediji s pravom nazivaju „Hrvatskim Oscarom“, ponovno će donijeti hollywoodski šarm u srce Njemačke. Na spektakularnoj svečanosti okupit će se brojne poznate osobe iz svijeta sporta, politike, glazbe, glume i showbiznisa, čineći ovu manifestaciju pravim okupljalištem hrvatske elite i njezinih prijatelja iz Njemačke.
Kurhaus: Simbol Bad Homburga i mjesto susreta
Kurhaus, smješten u samom srcu grada Bad Homburga, između prekrasnog Kurparka i živopisne Louisenstraße, već 18 godina dom je ovog prestižnog događaja. Ova impozantna građevina, koja je oduvijek bila važno mjesto okupljanja, ne samo da je simbol grada, već i pravo kulturno i društveno središte.
U neposrednoj blizini nalaze se brojne trgovine, restorani i kafići, dok predvorje Kurhausa, koje je središnji trg grada, tijekom cijele godine dom je raznih događaja, festivala i aktivnosti. Dva puta tjedno trg se pretvara u cvjetnu i tjednu tržnicu, privlačeći brojne posjetitelje.
Kongresni centar: Modernost i elegancija
Kongresni centar Kurhausu, smješten na rubu zaštićenog Kurparka, nudi 8 elegantnih prostorija za događaje, opremljenih najmodernijom tehnologijom. S ukupnom površinom od 707 m² i kapacitetom do 850 osoba u najvećoj dvorani, ovaj centar predstavlja idealno mjesto za održavanje različitih skupova, konferencija i svečanih priredbi. Uz to, Kurtheater s 766 sjedećih mjesta savršen je za proizvodne prezentacije i predavanja, dok podzemna garaža s 343 parkirna mjesta pruža dodatnu udobnost posjetiteljima.
Četiri generacije Kurhausa
Današnjem Kurhausu prethodi gotovo 180 godina povijesti lječilišta. Već 1841. godine izgrađen je prvi Kurhaus, a nakon njega su uslijedila još tri – svi podignuti na istoj lokaciji. Kao središnje mjesto kulture i okupljanja, Kurhaus je danas neizostavan dio grada Bad Homburg vor der Höhe. Pođite s nama na putovanje kroz povijest različitih generacija Kurhausa:
Ples, kazalište i igra sa srećom: Prvi Kurhaus (1841. – 1850.)
Zahvaljujući braći blizancima Françoisu i Louisu Blancu, izgrađen je prvi Kurhaus u gradu, podignut između 1841. i 1843. godine. Klasična građevina nastala je prema nacrtima münchenskog arhitekta Jean Baptistea Métiviera. U njoj su se, osim kasina, nalazili i plesne dvorane, restoran te velika terasa s pogledom na Kurpark.
Međunarodni gosti dolazili su u Homburg kako bi se zabavljali u Kurhausu igrajući igre na sreću, plesući na balovima te uživajući u kazališnim i opernim predstavama. Požar 1860. godine uništio je istočno krilo Kurhausa. Budući da je grad u to vrijeme već bio poznat kao jedno od vodećih igračkih i lječilišnih odredišta u Europi, braća Blanc odlučila su se, uz popravak, i na veliko proširenje zgrade.
Drugi Kurhaus (1863. – 1945.): Raskošna građevina u stilu neorenesanse
Belgijski arhitekt Jean-Pierre Cluysenaar, predstavnik eklekticizma, preuredio je postojeće dvorane prvog Kurhausa u dugi središnji dio zgrade, proširivši ga galerijom. Na oba kraja dodana su raskošna bočna krila, dajući zgradi izgled nalik dvorcu. Fasada je dizajnirana u stilu neorenesanse, a drugi Kurhaus dovršen je 1863. godine.
Osim impresivne arhitekture, zgradu su krasili bogati interijeri od mramora, pozlaćeni detalji, slike i elegantni namještaj. Kazino u lijevom krilu nosio je naziv „Zlatna dvorana“. Kurhaus je bio poznat i po elegantnom kazalištu, dobro opremljenom čitaonici te vrhunskom restoranu.
Do kraja monarhije 1918. godine, Kurhaus su uglavnom koristili gosti lječilišta. Tek s početkom Weimarske Republike zgrade su postale dostupne široj javnosti, uključujući stanovnike Bad Homburga. Krajem Drugog svjetskog rata, u ožujku 1945., zgradu je uništio bombaški napad, ostavljajući je u ruševinama.
Treći Kurhaus (1952. – 1984.): Funkcionalna građevina poslijeratnog doba
Nakon bombardiranja 1945., od drugog Kurhausa ostale su samo ruševine. Iako je obnova bila moguća, odlučeno je za modernu novogradnju.
Temelji trećeg Kurhausa postavljeni su 2. rujna 1950. prema planovima arhitekata Bartelsa, Schweitzera i Hufnagela. Naglasak je stavljen na korištenje za sastanke i kongrese, čime je Kurhaus dobio novu, funkcionalnu ulogu Kongresnog centra.
Od 1984. do danas
S rastućim značenjem Bad Homburga kao gospodarskog i kongresnog središta, porasle su i zahtjeve prema Kurhausu. Godine 1978. arhitektonski tim Fischer-Glaser-Kretschmer dobio je zadatak izgraditi novi, postmoderni kompleks.
Nakon dvogodišnje izgradnje, četvrti Kurhaus otvoren je u travnju 1984. godine. Ovaj impozantni objekt, koji kombinira moderne funkcionalne elemente s postmodernim arhitektonskim stilom, postao je simbol grada i važno mjesto za održavanje kulturnih i poslovnih događaja.
Kurpark: Oaza mira i sporta
Kurpark, površine oko 40 hektara, smatra se središnjim prostorom za opuštanje u gradu. Ovaj prekrasan park, bogat raznolikom florom i faunom, dom je brojnih sportskih terena, uključujući teniske terene Teniskog kluba Bad Homburg i golf teren „Old Course“ Royal Homburger Golf Cluba 1899.
Poseban događaj bio je održan 2021. godine kada je Bad Homburg bio domaćin predturnira WTA za Wimbledon. Uz to, park je dom brojnih kulturnih građevina, poput Kaiser-Wilhelms-Bada, Spielbank Bad Homburg (poznate kao „majka Monte Carla“), Ruske crkve i dva tajlandska paviljona, koji su posljedica višestoljetne povezanosti s tajlandskim kraljevskim dvorom.
Jubiläumspark: Dar građana
Najnovije proširenje Kurparka, Jubiläumspark, dar je građana Bad Homburga povodom 25. godišnjice vladavine cara Wilhelma II. 1913. godine.
Ovaj park, poput cijelog kompleksa Kurhausa i Kurparka, simbol je bogate povijesti i kulturne baštine grada koji neprestano privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.
Fenix-magazin/Priredila: Marijana Dokoza
