Unatoč preporukama za povećanje naknade za emitiranje, odnosno RTV pristojbe, savezne zemlje u Njemačkoj su protiv ove odluke. Zahtijevaju reforme i štednju prije nego što građani moraju posegnuti dublje u džep.
Od uvođenja naknade za emitiranje u Njemačkoj naknada je rasla gotovo neprekidno. Tek je 2015. godine smanjena.
Rekordan prihod
U 2023. godini ostvaren je rekordan prihod od radiotelevizijske pristojbe. S trenutačnih 18,36 eura mjesečno, doprinos je viši nego ikad i više je nego dvostruko veći od onog iz 80-ih. Samo u Austriji i Švicarskoj građani moraju izdvojiti više novca za RTV pristojbu, navode njemački mediji.
Ako radiodifuzne kuće i Komisija za utvrđivanje financijskih potreba (KEF) budu uspjele, ionako kontroverzni doprinos trebao bi se povećati i u Njemačkoj od 2025. godine. Međutim, trenutačno postoje znakovi da savezne zemlje mijenjaju smjer, odnosno ne žele povećati naknadu.
Reforma umjesto povećanja: Savezne zemlje žele nametnuti mjere štednje
KEF je preporučio povećanje naknade za emitiranje za 50 centi. Bilo je ohrabrenja od strane emitera za ovu odluku.
Od 1. siječnja 2025. plaćalo bi se oko 19 eura mjesečno umjesto dosadašnjih 18,36 eura, pišu njemački mediji. Obveza plaćanja za većinu ljudi u Njemačkoj vjerojatno je glavna točka kritike. Međutim, neki su ljudi oslobođeni naknade za emitiranje.
Unatoč preporuci KEF-a, savezne zemlje odbijaju povećanje doprinosa. Umjesto toga, traže reformu čija se provedba očekuje u ljeto 2025. godine. Htjeli bi prvo pričekati i vidjeti kakav će financijski učinak reforma imati. Do tada bi mjesečni doprinos trebao ostati nepromijenjen.
Reforma emitiranja mogla bi utjecati na mnoge programe – gledanost kanala s posebnim interesom nedavno je porasla
Dio rigoroznog programa štednje saveznih zemalja uključuje smanjenje programa javnog emitiranja. Ukida se 20 od 70 radijskih programa. Četiri ili pet od deset specijaliziranih televizijskih kanala moglo bi biti eliminirano, uključujući, primjerice, Arte, 3sat ili ZDFneo.
ZDFneo je imao rekordnu 2023. godinu, objavio je online magazin DWDL, specijaliziran za njemačku medijsku industriju.
Postaja je ostvarila tržišni udio od 2,6 – najveći od svih postaja s posebnim interesom, uključujući privatne postaje. Usporedbe radi: ProSiebenMaxx je bio 0,7, RTL Nitro 1,8. Ovi kanali posebno su popularni kod mlađih gledatelja. Sami nakladnici trebaju odlučiti koje će se ponude brisati. Već će pet kanala biti ukinuto na ZDF-u 2025.
Također je potrebno ukidanje dvostrukih struktura. Do sada ne postoji jasna podjela unutar ARD-a u smislu nacionalnog i regionalnog sadržaja, što može dovesti do dupliciranja.
“Nema potrebe za dva nacionalna emitera”, rekao je 2019. Jan Marcus Rossa, glasnogovornik za medijsku politiku parlamentarne skupine FDP Schleswig-Holstein. U budućnosti će se više koristiti načelo “jedan za sve”, kako u upravi i u kadrovskom Programu.
Proračun za skupe događaje trebao bi biti ograničen
Mjere štednje trebale bi utjecati i na proračun za sportska prava. Prema pisanju Frankfurter Allgemeine Zeitungu, te TV licence čine deset posto ukupnog proračuna. Prema vlastitim informacijama ARD-a, za sportska prava između 2021. i 2024. u prosjeku je bilo dostupno 237,5 milijuna eura godišnje, dok je ZDF u razdoblju od 2019. do 2022. imao 203 milijuna eura godišnje.
TV prava za nogomet, posebno za velike turnire, vjerojatno će činiti glavninu izdvojenog novca, što izaziva kritike. Emiteri, pak, ističu veliki interes gledatelja. 22,49 milijuna ljudi gledalo je prvu utakmicu Njemačke na Europskom prvenstvu 2024. godine.
Odluka o naknadama za emitiranje vjerojatno će biti donesena na jesen
Program štednje koji su predložile savezne zemlje još moraju odobriti premijeri. Oni će se sastati ovaj tjedan, ali se konačna odluka ne očekuje prije premijerske konferencije 24. i 25. listopada u Leipzigu.
Nakon toga svih 16 zemaljskih parlamenata mora odobriti paket reformi. Što će biti s naknadama još uvijek nije jasno. No, u budućnosti bi se moglo razmisliti o indeksaciji, odnosno povezivanju s inflacijom.
Kako navode njemački mediji, savezne zemlje zapravo se moraju strogo pridržavati preporuka Komisije.
U nedavnoj prošlosti, međutim, neki su državni čelnici već dali su do znanja da neće podržati povećanje naknada, poput premijera Bavarske Markusa Södera (CSU).
Fenix-magazin/SČ
