Zastupnički klub Europske pučke stranke pozvao je u petak države članice da glasaju protiv zabrane vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine.
Države članice u petak su odlučile odgoditi konačnu odluku o uvođenju zabrane na vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine, objavilo je švedsko predsjedništvo.
Konačnu odluku trebali su donijeti ministri za okoliš koji se sastaju sljedeći tjedan, 7. ožujka, a sada su zamjenici šefova stalnih predstavništava država članica (Coreper I) odlučili odgoditi to za neki kasniji sastanak Vijeća, objavio je glasnogovornik švedskog predsjedanja Vijećem EU-a Daniel Holmberg, ne navodeći razloge za odgodu.
“Pozitivno je to što neće biti glasanja sljedeći tjedan, a oni koji su sada, u zadnjoj minuti, shvatili da podržavaju EPP u njegovu protivljenju zabrani, imaju našu punu potporu”, izjavio je njemački zastupnik Jens Gieseke, pregovarač EPP-a o predloženoj uredbi.
Pregovarači Vijeća EU-a, koje zastupa države članice i Europskog parlamenta postigli su krajem listopada prošle godine načelni dogovor o uredbi koja predviđa obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se od tada više ne bi mogli prodavati novi automobili na benzin i dizel.
Nakon toga, dogovor je potvrdio Europski parlament na plenarnoj sjednici 14. veljače i preostala je još konačna odluka Vijeća da bi uredba stupila na snagu.
U Europskom parlamentu tada nije bilo uvjerljive većine. Za odluku je glasalo 340 zastlupnika, 279 bilo je protiv, a 21 zastupnik bio je suzdržan. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala.
EPP također pozdravlja i to “što se sve više socijalističkih i liberalnih vlada pridružuju njihovu stajalištu u protivljenju zabrani”.
Nakon izglasavanja u Europskom parlamentu počeli su se čuti kritični glasovi naročito u Njemačkoj i Italiji, dvije članice s vrlo jakim automobilskim industrijama, da je postavljeni rok preambiciozan i preuranjen.
Uz Italiju i Njemačku, rezerve prema ovoj uredbi imaju i Poljska i Bugarska. Ako bi Njemačka bila suzdržana, a Italija protiv, u Vijeću ne bilo dovoljno glasova za kvaliaficiranu većinu. Odluka u Vijeću može se donijeti ako za nju glasa najmanje 15 od 27 država članica, koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.
Fenix-magazin/SČ/Hina
