Hrvatski narodni sabor BiH odbacio je navode da su njihove predložene izmjene Izbornoga zakona kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata neustavne, te je javnosti, bošnjačkim strankama i medijima dostavio odluku Ustavnoga suda BiH iz 2022. koji nije problematizirao taj njihov prijedlog izborne reforme.
Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirević, koji je član SDP-a BiH, i niz dužnosnika probošnjačke Trojke koja je u vlasti na državnoj razini, ocijenili su kako je prijedlog HNS-a BiH protivan ustavu, te da uvodi novu vrstu diskriminacije.
U HNS-u BiH tvrde suprotno navodeći kako se o njihovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona, koji je čak 2022. prihvaćen u Domu naroda Parlamenta BiH, očitovao Ustavni sud.
“Dio teksta izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva koji će se naći u proceduri pred Parlamentom BiH već ima ‘zeleno svjetlo’ Ustavnog suda BiH”, naveli su iz Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Pri tome su priložili odluku Ustavnoga suda BiH iz 2022. koji se očitovao povodom prigovora bošnjačkih izaslanika da je zakon neustavan i da je protivan interesima Bošnjaka. Ustavni sud je tada odbacio prigovor bošnjačkih izaslanika, no zakon nikada nije stupio na snagu jer ga uz Dom naroda, u kojemu postoji nacionalni paritet, nije potvrdio donji, Zastupnički dom državnog parlamenta, u kojemu bošnjačke stranke imaju većinu zastupnika.
Treći dan zaredom u Sarajevu se, na sastancima unutar radnih skupina vladajućih stranaka, pokušava postići dogovor o trima zakona vezanim za sukob interesa, zatim sudove BiH te izbornu reformu. Donošenje ta tri zakona uvjet je kako bi Europska komisija predložila bezuvjetnu preporuku Europskom vijeću za otvaranje pregovora s BiH.
Hrvatska strana inzistira da se izmjenama Izbornog zakona, uz osiguranje transparentnog izbornog procesa, spriječi preglasavanje ovoga naroda od tri i pol puta brojnijih Bošnjaka. U četiri navrata je glasovima bošnjačkih birača za hrvatskog člana državnog vrha biran Željko Komšić.
Nova vladajuća većina, koju uz vodeći hrvatski HDZ BiH i srpsku stranku SNSD čine i tri probošnjačke stranke – SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, u dokumentu o uspostavi vlasti se obvezala provesti izborne reforme kako bi se otklonilo preglasavanje Hrvata i spriječila diskriminacija manjina i građana sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Bošnjačke stranke inzistiraju sada da te izmjene Izbornog zakona uključe i provedbu presuda ESLJP. Hrvatske pak smatraju kako za to nema uvjeta jer bi to podrazumijevalo i izmjenu Ustava zemlje, koji nikada nije mijenjan zbog nepostojanja dvotrećinske većine u Parlamentu BiH od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. čiji je Ustav sastavni dio.
Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ocijenio je u srijedu kako je izmjena Izbornog zakona i sprječavanje preglasavanja Hrvata ključno za stabiliziranje odnosa u BiH, te korak naprijed u izbornoj reformi.
“Izmjene Izbornog zakona koje se odnose na Predsjedništvo BiH i eliminiranje nelegitimnog Komšića i svih mogućih ‘komšića’ je ključno političko pitanje za stabilnost BiH”, kazao je Cvitanović ocijenivši ‘zlonamjernim spinom’ tvrdnje da bi sprječavanje preglasavanja Hrvata bio ‘korak unatrag’ u izbornoj reformi.
Fenix-magazin/MD/Hina
