Hrvatska narodna banka (HNB) ažurirala je svoje makroekonomske prognoze, prema kojima očekuje i dalje razmjerno snažan gospodarski rast Hrvatske u 2025. i 2026., ali i nešto veću inflaciju u odnosu na 2024. zbog rasta cijena energije i hrane, uz usporavanje rasta zaposlenosti i plaća.
Gospodarstvo Hrvatske moglo bi u 2025. i 2026. nastaviti razmjerno snažno rasti, ali očekuje se, slično kao i u projekciji iz lipnja, usporavanje ekspanzije na prosječno 3 posto, nakon što se rast realnog BDP-a Hrvatske u 2024. ubrzao na 3,9 posto, stoji u ažuriranim makroekonomskim projekcijama HNB-a.
Rast realnoga raspoloživog dohotka stanovništva trebao bi se postupno usporavati, iako će i nadalje biti relativno visok u uvjetima povišenog rasta plaća i zaposlenosti, što će poticati domaću potražnju. No, očekuje se usporavanje rasta realnih dohodaka prema kraju projekcijskoga horizonta, zbog čega bi se i rast osobne potrošnje trebao usporiti, procjenjuju u HNB-u.
I rast investicija također bi se mogao usporiti, nakon gotovo dvoznamenkastih stopa rasta u posljednje tri godine, ali ostati razmjerno snažan zahvaljujući jačanju doprinosa fondova EU-a i poboljšanju uvjeta financiranja. Istodobno bi postupno jačanje vanjske potražnje trebalo pridonijeti jačanju izvoza, no rast realnog izvoza usluga mogao bi u 2026. biti tek nešto veći u odnosu na 2024., što je djelomično povezano s pogoršanom cjenovnom konkurentnosti turizma, ističu.
Dodaju i kako se čini da je rast cijena vezanih uz turizam, zajedno s većim realnim dohocima domaćeg stanovništva, povećao i sklonost domaćeg stanovništva putovanjima u inozemne destinacije, što se odrazilo u snažnom rastu uvoza usluga.
“U skladu s navedenim očekuje se da bi doprinos neto inozemne potražnje rastu u tekućoj i sljedećoj godini mogao ostati negativan. U odnosu na projekciju iz lipnja, rast realnog BDP-a blago je revidiran naniže u 2025. kao odraz nešto slabijega očekivanog tekućeg rasta u drugoj polovini godine, a na što upućuju dostupni visokofrekventni podaci. Očekivanja za 2026. nisu se bitno promijenila. Pretežu i nadalje rizici da bi realni BDP mogao porasti manje od očekivanja, uvelike zbog izraženih trgovinskih i geopolitičkih napetosti te neizvjesnosti glede učinaka američkih carina na globalno gospodarstvo. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi ojačati gospodarski rast”, navodi HNB u svojim ažuriranim makroekonomskim projekcijama.
Usporavanje rasta zaposlenosti i plaća
Tržište rada u Hrvatskoj i dalje je snažno, no očekuje se postupno usporavanje rasta zaposlenosti i plaća, uz pad stope anketne nezaposlenosti ispod 5 posto, procjenjuju u HNB-u.
U 2025. zaposlenost bi, kako navode, mogla porasti za 2,7 posto, nakon rasta od 3,3 posto u 2024., a za 2026. predviđa se daljnje usporavanje na 1,8 posto.
“Povećavanje zaposlenosti nastavit će u velikoj mjeri ovisiti o povećanju participacije i priljevu stranih radnika, dok bi se stopa nezaposlenosti, koja je već pala na nisku razinu, mogla tek blago smanjiti”, kažu u središnjoj banci, u kojoj očekuju pad stope nezaposlenosti s 5 posto u 2024. na 4,7 posto u 2025. odnosno na 4,5 posto u 2026.
Nakon što je prosječna nominalna bruto plaća rasla po stopi od 15 posto dvije godine zaredom, u 2025. očekuje se usporavanje rasta na malo ispod 10 posto, a rast realnih plaća mogao bi se usporiti s gotovo 12 na oko 6 posto. Dodatno usporavanje rasta nominalnih i realnih plaća očekuje se i u 2026., što će uz istodobno očekivano jačanje produktivnosti rada ublažiti i rast jediničnih troškova rada.
Inflacija bi mogla biti veća zbog cijena energije i hrane
Inflacija bi u 2025. u prosjeku mogla biti nešto veća u odnosu na 2024., zbog rasta inflacije cijena energije i hrane, a temeljna bi se inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, mogla nastaviti usporavati.
Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. ubrzati na 4,2, sa 4 posto u 2024., dok bi se prosječna godišnja stopa inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) mogla ubrzati na 3,6, s 3 posto u 2024. godini.
To su više procjene nego u makroekonomskim projekcijama HNB-a iz ožujka, kada su očekivali prosječnu godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena (HIPC) u ovoj godini od 3,7 posto, uz daljnje smanjenje na 2,6 posto u 2026. godini. Očekivana inflacija revidirana je naviše u odnosu na projekciju iz lipnja ponajprije zbog većeg doprinosa inflacije cijena hrane, navode iz HNB-a.
“Ubrzavanju ukupne inflacije u 2025. pridonosi rast cijena energije, potaknut administrativnim povećanjima cijena plina, električne i toplinske energije krajem 2024. i početkom 2025. godine te, u nešto manjoj mjeri, povećanje inflacije cijena hrane nakon jačanja tekućih inflacijskih pritisaka sredinom godine. Rast cijena hrane djelomično se može objasniti prethodnim rastom cijena pojedinih prehrambenih sirovina, prijenosom viših troškova plaća na cijene i snažnom domaćom potražnjom”, ističu iz HNB-a te dodaju da bi se temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, mogla nastaviti usporavati, uz smanjivanje rasta i cijena industrijskih proizvoda i cijena usluga.
U 2026. se očekuje usporavanje inflacije mjerene HIPC-om na 2,8 posto, a inflacije mjerene IPC-om na 2,6 posto, što odražava usporavanje inflacije svih glavnih komponenata u okružju umjerenih inflacijskih pritisaka, čemu pridonose i nove makrobonitetne mjere HNB-a, navode između ostaloga u ažuriranim makroekonomskim projekcijama iz središnje banke.
Fenix-magazin/MMD/Hina
