Manjak od milijardu eura, rastuće subvencije i doprinosi počevši od 2027.: Bundesbank smatra kako je isplata mirovina pod pritiskom i kritizira vladine planove.
Financijska situacija zakonskog mirovinskog osiguranja značajno se pogoršava. Prema tvrdnjama Bundesbanke, mirovinski fond je već zabilježio deficit od 2,5 milijardi eura u prvoj polovici 2025. – a očekuje se da će deficit nastaviti rasti do kraja godine. To je zbog rastućih rashoda za mirovine, koji premašuju prihode, pišu njemački mediji.
Dok prihodi zakonskog mirovinskog osiguranja (GRV) rastu jer se neoporezive premije inflacije sve više zamjenjuju redovnim plaćama koje podliježu doprinosima, troškovi istovremeno eksplodiraju.
Tri su glavna razloga za to:
Mirovine rastu u prosjeku za dobrih 4 posto svake godine.
Sve više ljudi prima mirovine.
Osim toga, utjecaj imaju i veći dodatni doprinosi za zakonske fondove zdravstvenog osiguranja, koje podjednako dijele umirovljenici i mirovinski sustav.
Mirovinski fond je već 2024. godine imao deficit od gotovo milijardu eura. Sada se situacija pogoršava, ističu njemački mediji.
Povećanje stope doprinosa se bliži
Trenutno je takozvana rezerva održivosti mirovinskog osiguranja još uvijek na 1,4 mjesečnih rashoda (41,5 milijardi eura). To znači da bi mirovinsko osiguranje teoretski moglo nastaviti isplaćivati sve mirovine 1,4 mjeseca, čak i ako se više ne primaju doprinosi. To je još uvijek znatno iznad propisanog minimuma od 0,2 mjesečna rashoda.
Savezna vlada želi to malo povećati – na 0,3 mjesečna rashoda (otprilike 9,5 milijardi eura). To je namijenjeno boljem osiguranju solventnosti tijekom godine.
Međutim, prema Bundesbanku, povećanje stope doprinosa za mirovine moglo bi biti potrebno već 2027. godine kako bi se stabilizirale financije.
Savezne subvencije nastavljaju rasti
Projekti mirovinske politike također opterećuju savezni proračun. Vlada planira produžiti prag od 48 posto za razinu mirovina do 2031. godine i proširiti majčinu mirovinu. Savezna vlada mora financirati oboje poreznim prihodima – i to trajno.
Bundesbank kritizira činjenicu da bi fiksna razina mirovine zapravo trebala biti financirana doprinosima osiguranih osoba, a ne poreznim prihodima. „To stvara dojam da se teret financiranja između savezne vlade i zakonskog mirovinskog sustava raspoređuje ne samo prema financijskom položaju, a ne prema objektivnim kriterijima“, navodi se u izvješću. Hitno je potreban jasniji sustav saveznih subvencija.
Bundesbank također sugerira da dugoročno samo povećanje subvencija ili doprinosa neće biti dovoljno. Preporučuju se strukturne reforme, kao što su:
povezivanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu s povećanjem očekivanog životnog vijeka u budućnosti,
ukidanje mirovine bez odbitaka za one s posebno dugim stažem osiguranja ili
stvaranje poticaja za dulje radno vrijeme bez dodatnih poreznih olakšica.
To bi ublažilo demografski pritisak na mirovinski sustav. Međutim, Vlada trenutno ne planira nijednu od spomenutih mjera. Umjesto toga, s takozvanom aktivnom mirovinom želi potaknuti ljude da dobrovoljno rade nakon zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
Kao poticaj, trebalo bi im omogućiti da zarađuju 2.000 eura mjesečno bez poreza. Međutim, ekonomisti su skeptični hoće li aktivna mirovina doista imati željeni učinak.
Fenix-magazin/SČ
