Zadnji utorak u mjesecu i zna se, Akademski krug pri Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu ima svoj susret i gosta predavača. Tako je bilo i u utorak, 27. svibnja. U Hrvatskom domu u Münchenu, predavanje je održao prof. Stjepan Bergovec, a tema njegova predavanja glasila je “Biblija i evolucija”.
Naslov bi mogao glasiti i Bog i evolucija, Crkva i evolucija, kako reče predavač na samom početku. Zašto je izabrao baš ovu temu? U današnje doba nametnulo se uvjerenje da je za objašnjenje pojma života isključivo nadležna biologija kao priznato polje prirodnih znanosti uvjetujući također nastanak i uvjerenje da sve što se smisleno može reći o životu, o njegovom porijeklu, nastanku, procesima i mehanizmima, to se isključivo može izreći pomoću objašnjenja i jezika biologije kao polja prirodnih znanosti. Je li to stvarno tako ili ima i drugih objašnjenja?
Svoje predavanje temeljio je na Bibliji i prisutnima je pokušao kroz nekoliko naslova pokazati da Biblija nije nazadna kako se nju smatralo u komunističkom sistemu, a u tom istom sistemu evolucija je bila napredna.
Najprije je prisutnima objasnio značenje imena u Bibliji, pa je tako dotaknuo imena: Isus, Marija, Petar, Stjepan, Pavao, Adam, Eva. Prešao je na uvjete za pravo razumijevanje teksta Starog, ali i Novog zavjeta, istaknuvši važnost poznavanja jezika, pisma i okoliša u kojem je podneblju nastao tekst, bilo da se radi o Jahvi, Elohimu i Adonaju.
Zatim je govorio o knjizi Postanka i najstarijem dokumentu, tzv. Jahvističkom dokumentu koji je nastao u 10. stoljeću prije Krista, koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve, a tome dokumentu pripada, primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Govorio je i o najmlađem, Svećeničkom dokumentu koji je nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, 6. stoljeće prije Krista, a njemu pripada npr. prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje raspoređeno na sedam dana.
U svom naslovu, Jesu li vjera i razum na suprotnim stranama, predavač je spomenuo nekoliko imena kao što su Sv. Ivan Pavao II., Sv. Aurelije Augustin, Toma Akvinski i Theodoricus koji su u svojim razmišljanjima jednodušni i svi odreda kažu da postoji duboka koegzistencija između vjere i razuma, dakle postoji duboko slaganje i nema suprotnosti.
Govoreći o prosvjetiteljima i Crkvi, istaknuo je negativnu stranu prosvjetitelja koji su govorili kako Katolička Crkva nastoji zaustaviti znanost i zadobiti kroz promoviranje neznanja i konzervatizma, glavni utjecaj u društvu. A to nije istina, rekao je predavač i donio nekoliko primjera i zaključio da se o evoluciji uvijek govori u teoriji, jer se puno stvari ne može dokazati.
Iznoseći posljedice borbe protiv Biblije kazao je, da je Božja riječ uvjetovana vremenom, kulturom i jezikom. Ona se može prilagoditi svakom narodu, kulturi i jeziku.
Božja riječ se može prilagoditi i našoj kulturi 21. stoljeća, našem vremenu i našoj terminologiji.
Pri samom kraju objasnio je pojmove: novi agresivni ateizam – racionalistički scientizam, materijalizam, religijski fundamentalizam – fideizam.
Zaključio je svoje predavanje riječima o nužnosti dijaloga vjere i prirodnih znanosti, te donio nekoliko citata istaknutih osoba:
Einstein: “Znanost bez religije je šepava, religija bez znanosti je slijepa.” Ivan Pavao II.: “Suradnja religije i znanosti koristi i jednoj i drugoj.” Benedikt XVI.: “Razum bez vjere gubi se u iluziji vlastite svemoći, vjera bez razuma vodi otuđenju od konkretnog ljudskog života.”
Fenix-magazin/MD/fra Jozo Župić
