U dvorani Hrvatske katoličke zajednice Darmstadt održana je druga po redu tribina “Ponosimo se onima koji su branili Hrvatsku”. Riječ je o projektu kojeg provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja i Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u cilju promicanja istine o Domovinskom ratu i očuvanju sijećanja na stvaranje i obranu Republike Hrvatske od velikosrpskog agresora.
Uoči početka tribine okupljene hrvatske ljude i branitelje na molitvu je pozvao i blagoslovio župnik Hrvatske katoličke zajednice fra Josip Bebić.
U ime Generalnog konzulata u Frankfurtu okupljene je pozdravio generalni konzul Vedran Konjevod. Generalni konzul se zahvalio fra Josipu Bebiću na otvorenosti za suradnju i organizaciju tribine na kojoj sudjeluju najzaslužniji hrvatski ratni veterani. Vedran Konjevod se zahvalio na dolasku na tribinu i Đurđi Adlešić zatim savjetnici iz Ministarstva hrvatskih branitelja Nevenki Benić te Siniši Trohi predstavniku hrvatskih branitelja.
Predsjednik udruge Zbora veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Siniša Troha poručio je hrvatskim iseljenicima kako mu je iznimno drago što ima mogućnost biti gost Hrvata u iseljeništvu. Rekao je da je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, udruge koja okuplja sve gardijske brigade koje su iznijele Domovinski rat od početka pa do samoga kraja.
U ime Ministarstva hrvatskih branitelja nazočne je pozdravila načelnica sektora za udruge iz Domovinskog rata Nevenka Benić i prenijela pozdrave potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja generala Tome Medveda.
Govoreći o karakteru Domovinskog rata Nevenka Benić je rekla kako je rat u Hrvatskoj trajao od 1991.-1996. godine i kako je on bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski rat u kojem se Republika Hrvatska branila od velikosrpske agresije. Podsjetila je kako se rat vodio na 54% teritorija Republike Hrvatske.
Kao specifičnost hrvatskog stradavanja navela je kako je kroz neprijateljske koncentracijske logore prošlo 18 000 zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja od kojih je 7815 pronađeno i oslobođeno iz srpskih koncentracijskih logora dok se još uvijek traga za 1782 osobe. Pitanje nestalih osoba označila je kao najveće humanitarno pitanje i prioritetno pitanje iz Domovinskog rata.
Podsjetila je kako 60 000 hrvatskih branitelja ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida temeljem zatočenja, ranjavanja ili bolesti. Od posljedica stradavanja roditelja u Domovinskom ratu 7000 djece ostalo je bez jednog ili oba roditelja od toga 203 djeteta ostalo je bez oca i majke koji su poginuli u obrani Republike Hrvatske.
Navela je kako je 25% svih stanovnika Republike Hrvatske bilo izloženo ratnom stresu i zbog toga o broju sekundarno traumatiziranih osoba se može samo nagađati zaključila je Nevenka Benić.
U strateškim dokumentima Republike Hrvatske hrvatski branitelji, stradalnici i članovi njihovih obitelji su prepoznati kao ranjiva skupina i ugrađeni u Ustav Republike Hrvatske koji hrvatskim braniteljima jamči zaštitu i brigu države poručila je.
Svoja ratna iskustva kronološki osmišljena kao animirano-dokumentacijski retrospektivni prikaz stvaranja i obrane Republike Hrvatske iznosila su 22 časnika i dočasnika pripadnika najelitnijih hrvatskih gardijskih postrojbi i specijalne policije, postrojbi koje su bile udarna snaga Hrvatske vojske.
U ime 3. gardijske brigade Kune okupljenima se obratio Tihomir Kmet koji je opisao dramatične trenutke osnivanja 3. brigade HV koja je oskudijevala u naoružanju a bila je odgovorna za obranu istočne i zapadne Slavonije. Naveo je kako je posebno tešku bitku vodila 4. bojna 3. gardijske brigade u Vukovaru. Brigada je sudjelovala u obrani Posavine, vodila je teške borbe u operaciji Maslenica posebno u mjestu Kašić i sudjelovala je u operaciji Bljesak.
Svoje ratno iskustvo hrvatskim iseljenicima prenio je pripadnik 3. gardijske brigade 4. bojne Vukovar hrvatski branitelj Zvonko Rajić. Podsjetio je kako je bitka za Vukovar trajala 87 dana a u obrani grada je sudjelovalo oko 2000 branitelja. Naveo je kako je njegova bojna imala 306 boraca od kojih je 87 poginulo dok se 15 vode kao nestali. Bojna je branila sve crte Vukovara. Nakon pada Vukovara 4. bojna se rasformirala a Rajić je kao branitelj Mitnice završio u srpskim koncentracijskim logorima. Naveo je kako se zajedno sa 184 hrvatska branitelja predao kako bi spasili oko 5000 civila jer da to nisu napravili neprijateljska odmazda bi bila žestoka.
Ratni put 1. gardijske brigade Tigrovi predstavio je Darko Katuša. Naveo je kako su Tigrovi ratovali na svim hrvatskim bojišnicama od Iloka do Prevlake. Tigrovi su u svoj ratni put krenuli od Pakraca preko Plitvica gdje pada i prva žrtva Domovinskog rata Josip Jović. Tigrovi sudjeluju i u bitci za Vukovar, deblokadi Dubrovnika, operaciji Maslenica, Bljesak, Ljeto 95, Oluja.
Borislav Lapenda Lav predstavio je ratni put 4. gardijske brigade Pauci. Lapenda je naveo kako 4. brigada nije izgubila niti jednu bitku u Domovinskom ratu. Posebno je istaknuo važnost operacije Maslenica u kojoj su spojeni hrvatski sjever i jug Hrvatske. Brigada je sudjelovala u operacijama Ljeto 95, Oluja, Južni potez.
Milan Franić govorio je o ratnom putu 9. gardijske brigade Vukovi. Posebno se osvrnuo na akciju Medački džep koja je odbacila velikosrpskog neprijatelja od Gospića koji je trpio neprestane topničke napade. Vukovi još sudjeluju u operaciji Maslenica, Ljeto 95, Oluja.
Ratni put 1. hrvatskog gardijskog zdruga iseljenicima je ispričao Petar Papac. Naveo je kako je najelitnija hrvatska postrojba Zdrug osnovan odlukom Franje Tuđmana 25. veljače 1994. Zdrug je osmišljen kao specijalna vojna postrojba za obavljanje najzahtjevnijih i posebnih borbenih zadaća u svim uvijetima iz kopna, mora i zraka. Zdrug sudjeluje u operacijama Zima 94, Bljesak, Ljeto 95, Oluja, Maestral, Južni potez.
Zoran Marunček predstavio je ratni put 5. gardijske brigade. Brigada nakon osnivanja odlazi na zadarsko bojište gdje sudjeluje u operaciji Maslenica. Tijekom 1994. godine Sokolovi odlaze na Južno bojište gdje sudjeluju u obrani Mostara, Uskoplja i na Livanjskom ratištu. Sokolovi sudjeluju u operacijama Zima 94, Ljeto 95, Bljesak i Oluja. Brigada se posebno iskazala u operaciji Bljesak gdje je slomila 18. korpus srpske paravojske.
Ratni put 7. gardijske brigade Puma predstavio je Dražen Habek podsjetivši kako su Pume nastale od 5. bojne Tigrova. Specifičnost Puma je što one nisu imale svoju zonu odgovornosti negu su mogle biti upotrebljene na bilo kojem ratištu u Hrvatskoj. Odmah po osnivanju Pume su bile poslane u Karlovac u pomoć 1. gardijskoj brigadi kako bi spriječili presijecanje Hrvatske na mjesto gdje je ona najuža. Dijelovi brigade odlaze u operaciju Maslenica. Pume sudjeluju u operacijama Zima 94, Ljeto 95, Oluja, Maestral, Južni potez. Habek je navao kako su Pume oslobodile tri grada Knin, Grahovo i Drvar.
Marijan Madjerić predstavio je ratni put 84. gardijske bojne Termiti. Madjerić je naveo kako je bojna Termiti bila namjenjena za planinsko ratovanje. Nisu se toliko oslanjali na mišiće koliko na moral i domoljublje svojih pripadnika. Termite su obučavali najiskusniji hrvatski alpinisti koji su osvajali i Mount Everest. Termiti su se posebno istaknuli na planini Šator gdje su uništili 40-ak neprijateljskih bunkera. Bojna sudjeluje u operacijama Ljeto 95 i Oluja.
Stjepan Domjanić predstavio je ratni put 2. gardijske brigade Gromovi. Naveo je kako su Gromovi branili i obranili najosjetljiviji dio Hrvatske trokut Sisak-Zagreb-Kralovac. U operaciji Oluja Gromovi su bili jedina gardijska brigada na području Banovine koja se sukobila sa dobro organiziranim i jakim neprijateljem 39. korpusom srpske paravojske. Na glavnom smjeru napada Gromovi su u Oluji razbili neprijatelja i u nekoliko dana doveli Petrinju u poluokruženje. Naveo je da ne stoje primjedbe kako se dogodio zastoj na tzv. petrinjskom pravcu napada. Nije ni planirano da Petrinja padne prvi dan, kazao je Domjanić, plan je upravo bio da se Petrinja dovede u poluokruženje i da se onda neprijatelja prisili na predaju ili povlačenje. Gromovi su sudjelovali u operacijama Maslenica, Bljesak, Oluja.
Fenix-magazin/Dario Holenda
