Tko bi rekao da su Hercegovci zapravo bili pravi trendsetteri? Nekada predmet šala zbog svojih bijelih čarapa – simbol jednostavnosti, gastarbajterskog imidža i „seljačkog stila“ – danas se upravo taj detalj vraća na velika vrata. Ono što je prije 30 ili 40 godina izazivalo podsmijeh, danas se nosi na modnim pistama, u Instagram feedovima i na ulicama svjetskih metropola. Bijele čarape više nisu znak lošeg ukusa, nego statement koji spaja nostalgiju, pop-kulturu i bunt.
Danas algoritmi diktiraju što vidimo – samo kontekst često ostaje izgubljen. Bijele čarape, primjerice, prešle su put od klišeja iz 80-ih do pravog „fashion crowd“ statusa. Malo tko, međutim, zna kulturne kodove koji stoje iza toga.
Shorts, mokasinke, bijele čarape – „look“ je odjednom svuda
No što nam taj trend zapravo govori?
Moda je kaotično polje. Tko danas skrola društvenim mrežama, naići će na look koji je donedavno bio „stil-sramota“: bijele čarape. Nekad simbol njemačkih turista u sandalama, istovremeno ismijavane i omražene, sada su ikona cool faktora. U domaćem kontekstu, bijele čarape su nosile etiketu „hercegovačkog stila“ – predmet šala, ali i identiteta. Ono što je jučer bilo sramotno, danas se slavi – paradoks mode.
Ali tko uopće odlučuje što je cool – i kako takvi fenomeni nastaju? Ovog ljeta to su bijele čarape, koje su odjednom posvuda: u kombinaciji s kratkim hlačama i mokasinkama. Hir? Slučajnost?
Kako su bijele čarape postale „fashion statement“?
Već u 16. stoljeću bijele su se čarape u francuskom Jeu de Paumeu, preteči tenisa, smatrale znakom distinkcije: bijela je označavala čistoću i blagostanje. U 19. stoljeću bijela je postala standard u tenisu, a Wimbledon je 1963. uveo strogo pravilo „all white“ – uključujući i čarape. No iza te simbolike stajao je i pragmatizam: bijelo se lakše pralo na visokim temperaturama, pa su se status i praktičnost spojili u dress code koji traje i danas.
Između preppy stila, prosvjeda…
Trend strateginja Anu Lingala u hypeu oko bijelih čarapa i mokasinki vidi manje prolaznu modu, a više oblik „referencijske kulture“ regresivnog konzervativizma koji idealizira tradicionalne vrijednosti. Kombinacija s mokasinkama i kratkim hlačama priziva preppy estetiku američkih elitnih sveučilišta – nekadašnji kod WASP-kulture koju su u svijet iznijeli Ralph Lauren, Perry Ellis i Tommy Hilfiger.
„To se hrani nostalgijom za navodno jednostavnijim, uređenim vremenom“, kaže Lingala – narativ koji prije svega povezuje s bijelim muškarcima. Poveznicu vidi i s tzv. Trad Wives, koje danas romantiziraju klasične rodne uloge i estetiku country klubova, piše GQ magazin.
Bijele čarape nikad nisu bile samo „konzervativne“
No tko bolje pogleda, vidi da bijela čarapa nikad nije bila isključivo „regresivna“, niti strogo „bijeli“ fenomen. Kyle Raymond Fitzpatrick, autor newslettera The Trend Report, u njihovom povratku vidi s jedne strane nostalgiju za tradicionalnim muškim likom – Paul Newman 1960-ih, Harrison Ford 1980-ih – a s druge strane reference na supkulture poput surfera i skejtera.
Već su ih „greaseri“ 1950-ih nosili kao buntovnički statement, vidljivo uz podvrnute traperice i kožne jakne. Krajem 1970-ih hip-hop scena ih je učinila dijelom svoje uniforme, u kombinaciji sa sneakerima i trenirkama. Tyler, the Creator im je dao konačnu street vjerodostojnost: miješajući preppy elemente, Supreme skatewear i „djedovske“ kardigane, pretvorio ih je u modni znak koji istovremeno nosi nostalgiju, prosvjed i pop-kulturu.
Algoritmi raspiruju trend
A njihova sveprisutnost? Da se određeni lookovi odjednom pojavljuju svuda po feedovima, manje je stvar slučajnosti, a više algoritama. TikTok i Instagram guraju tzv. „copy-paste styling“ – ili, kako kaže Anu Lingala, „odijevanje za algoritam“. Riječ je o hvatanju viralanih lookova radi većeg dosega, lajkova i komentara. Tako nastaje krug modne homogenosti. Stoga nimalo ne čudi što danas svugdje vidimo bijele čarape, kratke hlače i mokasinke.
Fenix-magazin/IK
